Pages
-
-
Biološke značajke kritično ugroženih vrsta danjih leptira u
fauni Hrvatske
-
Stela Glavić Leptire (Lepidoptera) ubrajamo među najbrojnije i najraznolikije skupine
životinja. Nažalost, pojačana urbanizacija, intenziviranje poljoprivredne proizvodnje kao i zarašćivanje
livadnih površina - najvažnijih staništa leptira - posljedično utječu na pad brojnosti leptira. Iz tih razloga,
izdvajamo osam kritično ugroženih vrsta danjih leptira unutar hrvatske faune svrstanih u četiri porodice.
Opstanak populacija leptira, posebno vrsta unutar roda Phengaris, ovisi o tipu...
-
-
Biološke značajke najsmrtonosnijih kukaca na Planetu
-
Gabrijel Mirković Budući da su najrasprostranjeniji i najbrojniji organizmi na Planetu kukci imaju nezamislivo veliki utjecaj na sve aspekte ljudskoga života. Iako se na spomen termina najsmrtonosnijih kukaca sama po sebi nameće misao da je riječ jedino o otrovnim vrstama u ovome je radu naglasak na onima koji su na toj listi zbog svoje vektorske uloge u prijenosu različitih oboljenja koji imaju izuzetno veliki i značajan javnozdravstveni utjecaj. U narednim su poglavljima opisani morfologija i...
-
-
Biološko suzbijanje biljnih bolesti
-
Snježana Brajković Ekološki pristup uzgoju raznih biljnih kulturasve se više primjenjuje u
poljoprivredite je biološko suzbijanje biljnih bolesti jedna od ključnih mjera za njegovu uspješnost. Biološka
kontrola je suzbijanje štetnih aktivnosti jednog organizma od strane jednog ili više drugih organizama
nazvanih prirodnim neprijateljima. U ovom radu su opisani različiti mehanizmi djelovanja biološkog
suzbijanja biljnih bolesti, kao što su antibioza, parazitizam i kompeticija. Opisani su načini...
-
-
Bioluminescencija kod životinja
-
Dunja Šimić Bioluminescencija predstavlja produkciju i emitaciju svjetlosti od strane živog
organizma, kao rezultat kemijske reakcije tijekom koje se kemijska energija pretvara u svjetlosnu. Životinje
koje posjeduju ovu sposobnost nazvane su svjetlećim ili luminescentnim životinjama te pripadaju različitim
životinjskim skupinama. U njih ubrajamo: praživotinje, spužve, žarnjake, rebraše, vrpčare, mekušce,
kolutićavce, rakove, stonoge, kukce, bodljikaše, žiroglavce, plaštenjake i ribe....
-
-
Bioluminiscencija dubokomorskih organizama
-
Tea Pandurović Bioluminiscencija je sposobnost emisije svjetlosti od strane organizama, najčešće dubokomorskih, zahvaljujući kemijskoj reakciji oksidacije molekule koja emitira svjetlost – luciferina. Zbog specifičnih uvjeta zone mezopelagijala organizmi su razvili prilagodbe koje im olakšavaju opstanak, ujedno i brojne prilagodbe obzirom na bioluminiscenciju. Bioluminiscencija za dubokomorske organizme ima brojne funkcije, za neke i više od jedne u isto vrijeme. Još uvijek se ne zna točno što...
-
-
Bisfenol A u vodenim ekosustavima
-
Tomislav Horvat Mala vodena leća (Lemna minor L.) izložena je djelovanju
bisfenola A u hranjivoj otopini. Uspoređeno je djelovanje BPA u koncentracijama od 10, 20, 50 i
100 mg/L. Tretman L. minor s BPA pokazao se toksičan za biljku, što je rezultiralo promjenama
u prirastu broja biljaka, akumulaciji svježe mase, koncentraciji fotosintetskih pigmenata i proteina
te aktivnosti antioksidacijskih enzima koji su ekotoksikološki molekularni biomarkeri za pojavu
oksidativnog stresa. L. minor često se...
-
-
Bolest divljeg kestena (Aesculus hippocastanum L.)
-
Marko Plander Divlji kesten prirodno je rasprostranjen u juţnoj Europi, ali se zbog svojih karakteristika danas koristi kao ukrasno drvo u različitim sredinama u kojima je izloţen napadu patogena koji uzrokuju razne bolesti. Najčešći uzročnici bolesti divljeg kestena su: gljiva Guignardia aesculi, kestenov moljac miner Cameraria ohridella, bakterija Pseudomonas syringae pv. aesculi te gljiva Glomerella cingulata. Najčešći simptom bolesti koje uzrokuju patogeni je defolijacija. U svrhu zaštite...
-
-
Bolesti brijesta (Ulmus spp.)
-
Darijan Biloš Rod Ulmus pripada porodici Ulmaceae te obuhvaća brojne listopadne drvenaste vrste. Na području Europe
prirodno su rasprostranjene tri vrste: brijest vez (Ulmus laevis Pall.) te nizinski (Ulmus minor Mill) i gorski
brijest (Ulmus glabra Huds.). Holandska bolest brijesta uzrokovana je fitopatogenim gljivama iz roda
Ophiostoma. Vrsta Ophiostoma novo-ulmi danas je glavni uzročnik ove bolesti, a dijeli se na dvije podvrste O.
novo-ulmi ssp. novo-ulmi i ssp. americana, koje se u prirodi...
-
-
Bolesti i štetnici pitomog kestena (Castanea sativa Mill.)
-
Marija Jovanovac Pitomi kesten (Castanea sativa) je listopadna drvenasta vrsta koja potječe iz Male Azije, a u Europi je
rasprostranjena najviše u južnom dijelu te Sredozemlju. Ova vrsta je značajna u šumskim ekosustavima, ali se i
uzgaja zbog jestivog ploda te kao ukrasno drvo. Najčešći uzročnici bolesti pitomog kestena su fitopatogena gljiva
Cryphonectria parasitica koja uzrokuje rak kore pitomog kestena, vrste iz roda Phytophtora koje uzrokuju tintnu
bolest te osa šiškarica (Dryocosmus...
-
-
Braničevke (Diptera: Simuliidae) županjske Posavine
-
Natalija Džojić Ova studija prikazala je faunističku raznolikost braničevki (Diptera: Simulidae) na području županjske Posavine. Jedinke porodice Simuliidae imaju važnu ulogu u vodeno prehrambenom lancu te u razgradnji organskih tvari, a također je to porodica agresivnih ektoparazita. Abiotički i biotički čimbenici određuju spektar vrsta braničevki pa time i bioraznolikost unutar svakog staništa.U ovom istraživanju determinirane su dvije vrste braničevki: Simulium (Wilhelmia)balcanicum...
-
-
Briga za mlade kod životinja
-
Magdalena Lučić Razvitak brige za mlade pruža mladima veću šansu za preživljavanje iako zahtjeva puno
energije i vremena. Postoji nekoliko tipova brige za mlade, svaki je specifičan i prilagođen
pojedinoj vrsti. Kod većine ptica prevladava monogamija jer oba roditelja mogu nahraniti
dvostruko više mladih nego jedan roditelj, i mužjak i ženka će povećati svoj reproduktivni
uspjeh tako što će zajedno brinuti za mlade. U sisavaca ženke su još više predodređene
brinuti za mlade, pa...
-
-
CITOSKELET NEURONA U MIŠEVA S NEDOSTATKOM B-SERIJE GANGLIOZIDA
-
Adrian Kuzmanović Učinjena su histološka bojanja koronalnih prereza mozgova miševa s isključenim St8sia1 genom (KO) i miševa divljeg tipa (WT) kako bi se utvrdila tkivna raspodjela niza tvari unutar Cornu ammonis (CA) i Gyrus dentata (DG) regija hipokampusa. Analizom rezultata uočena je smanjena vaskularizacija CA3 regije hipokampusa miševa KO skupine u odnosu na miševe WT skupine. Nije uočena statistička značajna razlika u mitohondrijskoj aktivnosti između dvije skupine miševa. Manji intenzitet...
Pages
