Pages
-
-
Antioksidativni status mikrozelenija: utjecaj selena cinka
-
Anja Melnjak Mikrozelenje je prirodan izvor spojeva, posebno antioksidansa, koji pozitivno djeluju na biljni i ljudski organizam. Jednostavno i brzo se uzgajaju te su pogodni za biofortifikaciju, metodu povećavanja nutrijenata i bioaktivnih spojeva u biljkama. Selen (Se) i cink (Zn) sastavni su dio proteina i enzima te u pravoj dozi mogu pridonijeti sintezi antioksidansa u biljkama. Istraživanje je provedeno na četiri vrste iz porodice kupusnjača, uzgajanih hidroponski, u uzgojnoj komori (LED...
-
-
Antioxidativna aktivnost vrste Salvia hispanica L.
-
Ivan Vlašiček Chia (Salvia hispanica L.) jednogodišnja je biljka poznata kao izvor sjemenki bogatih nutrijentima. U ovome radu ispitivan je utjecaj osvjetljavanja etioliranih klijanaca chije, tijekom 24 i 48 sata, na njihovu ukupnu antioksidativnu aktivnost, te na sadržaj ukupnih topljivih polifenola, askorbinske kiseline i koncentraciju karotenoida. Najveća koncentracija karotenoida izmjerena je nakon 48 sati osvjetljavanja, jednako kao i sadržaja askorbinske kiseline. Sadržaj ukupnih topljivih...
-
-
Antropogeni utjecaj na slatkovodne ekološke sustave
-
Deborah Lalić Voda je neophodna za život, kako nama tako i ostalim organizmima. Čovjek vrši prevelik pritisak na vode, njegov utjecaj se u zadnjih par godina posebno povećao. Porastom stanovništva slatkovodni ekološki sustavi pate jer osiguravaju vodu za različite ljudske djelatnosti. Razvojem industrije i poljoprivrede došlo je do stvaranja prevelikog pritiska na vode i ispuštanja štetnih tvari u njih. Oslobađanjem štetnih tvari u prirodu, a posebno u vodu onečistili smo i zagadili većinu...
-
-
Antropogeni utjecaji na fitoplankton jezera Jošava
-
Rahela Nikolašević Praćene su promjene fizikalno-kemijskih svojstava vode i sastav fitoplanktona jezera Jošava prije i nakon
proljetnog poribljavanja konzumnim šaranom (Cyprinus carpio) u 2018. godini. Porast koncentracije kisika u
vodi, pH i sadržaj klorofila nakon poribljavanja upućuju na porast primarne produkcije u jezeru. Najveću
zastupljenost u kvalitativnom sastavu fitoplanktona imale su vrste skupina Chlorophyta i Chrysophyta, a
relativnom brojnošću su se isticale vrste razreda...
-
-
Arboretumi Hrvatske
-
Sanja Mužik Arboretum predstavlja ţivu zbirku razliĉitog drveća i grmlja koji ima
obrazovnu, uzgojnu i dekorativnu svrhu. Osnovna namjena arboretuma je uzgajanje autohtonih i alohtonih
vrsta drveća kako bi se prikupio i razmijenio razliĉit biljni materijal i time oĉuvala biološka raznolikost
pojedinog podruĉja. U Hrvatskoj postoje tri arboretuma, a dva su od njih nastala na podruĉju plemićkog
dvora i ljetnikovca. Uz arboretum Trsteno, koji je ujedno i najstariji arboretum na svijetu, u...
-
-
Argyroneta aquatica i život pod vodom
-
Marko Palijan A. aquatica je jedina vrsta pauka koji cijeli život provodi pod vodom stvarajući podvodno zvono te samo povremeno izlaze do površine kako bi obnovili zalihu zraka u zvonu. Zahvaljujući hidrofobnim dlačicama na abdomenu imaju sposobnost zarobljavanja mjehurića zraka oko sebe, što im omogućava disanje pod vodom. Cilj rada je prikazati građu podvodnog zvona, jedinstven način pletenja i strukturu paučine, prehranu, način lova te spolni dimorfizam. Aktivni su lovci i kreću se po...
-
-
BIHEVIORALNI PRISTUP I ANTROPOLOŠKI UTJECAJI NA VRSTU CROCUT CROCUTA
-
Dora Berger Pjegava hijena, Crocuta crocuta (Erxleben, 1777), zbog izuzetne složenosti društvenog života predstavlja idealan model za bihevioralna istraživanja. Kompleksan društveni život uvjetuje brojne promjene i adaptacije u ponašanju ovih životinja, koje su po nebrojenim karakteristikama sličnije primatima nego preostalim karnivorima. Dinamičan život u klanu, sofisticirana vokalizacija, otpornost na promjene okoliša te iznenađujući stupanj kooperacije omogućuju pjegavoj hijeni...
-
-
BIOLOŠKA RAZNOLIKOST I ŽIVOTNI OBLICI KAO POKAZATELJI STANJA TRAVNJAKA ISTOČNE HRVATSKE
-
Marijana Ivkić Pregledom spektra životnih oblika travnjaka istočne Hrvatske vidljiva je dominacija hemikriptofita, karakterističnih za umjerenu klimu. Udio terofita, geofita i hamefita u skladu je sa spektrom životnih oblika područja Slavonije i Baranje. Povećan udio fanerofita na pojedinim lokalitetima pokazatelj je početka sukcesijskog zarastanja travnjaka. Povećanjem vlage na travnjacima povećava se zastupljenost hemikriptofita u spektru životnih oblika, a smanjuje se slijedom prema sušim...
-
-
BIOLOŠKI UČINCI IZOLATA DOBIVENIH KEMIJSKOM EKSTRAKCIJOM IZ CVIJETOVA KAMILICE (Camomila mattricaria)
-
Martina Pervan Biološki uĉinak 12 ekstrakata iz cvjetova kamilice istražen je in vitro na staniĉnim linijama HuT-78, K562, HeLa, NCI-H358 i MDCK-I. Antiproliferativne sposobnosti ekstrakata i apigenina nakon 72 sata izlaganja stanica određene su MTT testom. Morfološke promjene analizirane su svjetlosnom mikroskopijom, a apoptoza je određena Annexin-V-FITC testom. Rast stanica znaĉajno je inhibiralo 3 ekstrakta u koncentracijama 0,2 i 0,5 mg/mL rezultirajući s više od 80 % inhibicije rasta HuT-78...
-
-
BIOLUMINISCENCIJA ALGA
-
Stefani Kukić Bioluminiscencija je široko rasprostranjena pojava koja prvenstveno dominira morskim ekološkim sustavom. Ovu pojavu karakterizira produkcija i emisija svjetlosti iz živućeg organizma kao rezultat specifičnog biokemijskog mehanizma koji uključuje kaskadu kemijskih reakcija, specifičnu za pojedinu vrstu organizma. Krajnji rezultat je produkcija svjetlosti vidljive golim okom. Velik dio bioluminiscencije u moru nastaje zbog emisije svjetlosti fitoplanktonskih dinoflagelata. Topliji...
-
-
Bakterije promotori rasta biljaka
-
Lovro Vukadinović Završni rad se bazira na teorijskom pregledu svojstava bakterija promotora
rasta biljka i mehanizmima njihovog djelovanja na rast biljke te na vlatitom, eksperimentalnom dijelu kojim
se pokazuje učinak inokulacije sjemenke biljke (pšenica) s bakterijskom kulturom. Provedena su tri
eksperimenta koristeći dvije bakterijske kulture (2 i 35) od kojih je bakterijska kultura 2 pokazala stimulaciju
rasta bakterija, dok je kultura 35 izazvala inhibiciju rasta. Eksperimenti su se međusobno...
-
-
Bakterijske spore
-
Josipa Ćosić Bakterijske spore jedna su od prilagodbi bakterija na preživljavanje nepovoljnih uvjeta. U nedostatku nutrijenata bakterije formiraju dormantnu, metabolički inaktivnu i izuzetno otpornu stanicu koja čuva genetički materijal dok uvjeti ponovno ne postanu povoljni. Sporulirajuće vrste roda Clostridium su obligatni anaerobi te u proces germinacije i ponovnog nastanka vegetativne stanice ulaze samo u uvjetima nedostatka kisika. Upravo zbog toga svojstva smatraju se prikladnima za liječenja...
Pages