Pages
-
-
BIOLUMINISCENCIJA ALGA
-
Stefani Kukić Bioluminiscencija je široko rasprostranjena pojava koja prvenstveno dominira morskim ekološkim sustavom. Ovu pojavu karakterizira produkcija i emisija svjetlosti iz živućeg organizma kao rezultat specifičnog biokemijskog mehanizma koji uključuje kaskadu kemijskih reakcija, specifičnu za pojedinu vrstu organizma. Krajnji rezultat je produkcija svjetlosti vidljive golim okom. Velik dio bioluminiscencije u moru nastaje zbog emisije svjetlosti fitoplanktonskih dinoflagelata. Topliji...
-
-
Bakterije promotori rasta biljaka
-
Lovro Vukadinović Završni rad se bazira na teorijskom pregledu svojstava bakterija promotora
rasta biljka i mehanizmima njihovog djelovanja na rast biljke te na vlatitom, eksperimentalnom dijelu kojim
se pokazuje učinak inokulacije sjemenke biljke (pšenica) s bakterijskom kulturom. Provedena su tri
eksperimenta koristeći dvije bakterijske kulture (2 i 35) od kojih je bakterijska kultura 2 pokazala stimulaciju
rasta bakterija, dok je kultura 35 izazvala inhibiciju rasta. Eksperimenti su se međusobno...
-
-
Bakterijske spore
-
Josipa Ćosić Bakterijske spore jedna su od prilagodbi bakterija na preživljavanje nepovoljnih uvjeta. U nedostatku nutrijenata bakterije formiraju dormantnu, metabolički inaktivnu i izuzetno otpornu stanicu koja čuva genetički materijal dok uvjeti ponovno ne postanu povoljni. Sporulirajuće vrste roda Clostridium su obligatni anaerobi te u proces germinacije i ponovnog nastanka vegetativne stanice ulaze samo u uvjetima nedostatka kisika. Upravo zbog toga svojstva smatraju se prikladnima za liječenja...
-
-
Bakteriologija izvorske vode Papuka
-
Doris Iličić Cilj ovog istraživanja bio je odrediti prisustvo koliformnih bakterija na nekoliko odabranih izvora te shodno
tomu procijeniti da li je voda prikladna za piće. Također ispitano je preživljavanje namjerno dodanih
koliformnih bakterija u mikrokozmičkim laboratorijskim uvjetima. Rezultati istraživanja su pokazali da je
voda iz izvora Kokočak sadržavala povećan ukupan broj mikroorganizama te koliformne bakterije, te kao
takva nije prikladna za piće. Ostala ispitana izvorišta...
-
-
Bare Kopačkog rita, važno stanište i refugij makrobeskralježnjaka poplavnog područja Dunava
-
Ramona-Ana Davidović Bare su mala vodna tijela u kojima, kao i kod ostalih plitkih stajaćica, svjetlost prodire do dna i omogućava razvoj makrofitske vegetacije, koja podržava veću raznolikost zajednice beskralježnjaka u odnosu na staništa bez vegetacije. Istraživanje je provedeno u rujnu 2020. godine na 10 lokaliteta na području Kopačkog rita. Na svakom lokalitetu uzorkovani su sediment i makrofitska vegetacija. Taksonomske skupine beskralježnjaka epifitskih zajednica i makrozoobentosa su prebrojane i...
-
-
Barkodiranje vrsta roda Hydrochara (Coleoptera, Hydrophillidae)
-
Andrea Radić Vodeni kornjaši pripadaju velikom koljenu člankonožaca. Red kornjaša (Coleoptera) broji oko 400 000 opisanih vrsta. Porodica Hydrophilidae ima jako veliki broj prestavnika i žive na različitim tipovima staništa. U rodu Hydrochara nalazi se 23 vrste, od kojih se na području Hrvatske nalazi 2 vrste, H. flavipes i H. caraboides. Budući da imaju veliku morfološku sličnost, na temelju barkodiranja i molekularnog markera za gen citokrom oksidazu podjedinicu I (COI), odredile su se vrste...
-
-
Beskralježnjaci kao nametnici u kralježnjacima
-
Ivan Sirovica Velik broj beskralježnjaka parazitira u/na kralježnjacima te tako utječe na njihovo zdravlje. Prijenosnici su, ali i uzročnici mnogih bolesti. Dijele se ne endoparazite i ektoparazite. Parazitski način života zabilježen je kod svojti Platyhelminthes, Nematoda, Annelida i Arthropoda.
-
-
Biljke kao prirodni lijekovi
-
Ivana Gajski Istraţivanje tradicionalne primjene ljekovitog bilja provedeno je na području
Baranje od lipnja do rujna 2019. godine te je obuhvatilo 27 ispitanika. UtvrĎeno je da ispitanici koriste 44 biljne
svojte iz 24 porodice. Najviše biljnih svojti koriste ispitanici izmeĎu 61 i 70 godina. Ukupno 56,8% navedenih
biljnih svojti ispitanici sami uzgajaju, dok je 43,2% svojti samoniklo. Biljne svojte najčešće koriste za liječenje
bolesti dišnog, probavnog, kardiovaskularnog i neurološkog...
-
-
Biljne lipoksigenaze i njihova fiziološka uloga
-
Magdalena Grgić Selen kao mikronutrijent u biljkama može imati dvojno djelovanje. U malim količinama djeluje antioksidacijski, potičući aktivnost mnogih enzima koji sudjeluju u odgovoru na oksidacijski stres, dok u velikim količinama djeluje prooksidacijski i toksično. Cilj ovog rada bio je odrediti utjecaj različitih koncentracija selena u obliku selenita i selenata na ekspresiju lipoksigenaza (LOX) i razinu lipidne peroksidacije (LPO) u izdancima pšenice (Triticum aestivum L.). LOX su enzimi koji...
-
-
Biokemijska podloga razvoja alergije na hranu
-
Ivona Arić Alergija na hranu je visoko na ljestvici zastupljenosti autoimunih bolesti, posebno u dobro razvijenim
zemljama. Bolest je u većini slučajeva nasljedna. Nastaje potaknuta vanjskim ili unutarnjim faktorima.
Unutarnji faktori su genetički i na njih ne možemo utjecati, no vanjski faktori su izloženost alergenu,
količina stresa, način prehrane i slično što možemo kontrolirati. Nakon unošenje hrane dolazi do provjere
učinka njenih proteina. U slučaju da protein u tijelu ne...
-
-
Biokemijske metode u postupku dokazivanja procesa degeneracije u mozgu
-
Mariana Puškarić Neurodegenerativne bolesti odnose se na oštećenja mozga koja u većini slučajeva izazivaju demenciju i smrt neurona. U radu su objašnjene metode kojima se neurodegeneracije mogu dokazati i pomoću kojih se istražuju. Metode su podjeljenje na citogenetičke (in situ hibridizacija i fluorescentna in situ hibridizacija), imunohistokemijske (prepoznavanje ciljnih antigena pomoću određenih protutijela) i tehnike za vizualizaciju moždanog tkiva i aktivnosti moždanih stanica. Osim metoda...
-
-
Biokemijski mehanizmi u procesu učenja
-
Suzana Blažanović Učenje i pamćenje odnose se na različite aspekte istog neuroplastičnog fenomena: učenje je
indukcija s ponašanjem povezanih neuralnih promjena putem iskustva, a pamćenje je njihovo održavanje i
izražavanje u obliku promjene ponašanja. Biokemijski mehanizmi, koji su detaljno objašnjeni u nastavku,
temelj su i razvoj dugoročnog potenciranja (LTP) i učenja pasivnim izbjegavanjem (PAL) u mladom piliću.
Važnu ulogu u učenju i pamćenju imaju biološke molekule kao što su:...
Pages