Pages
-
-
Fauna ptica otoka Paga
-
Vladimir Juhaz Fauna ptica Hrvatske izrazito je bogata te broji 401 vrstu. Iako istraživanja
ornitofaune Hrvatske traju preko 200 godina, ornitofauna nekih dijelova slabo je istražena, a jedan od takvih
primjera je i otok Pag. Otok Pag nalazi se na Jadranskom seobenom putu koji koriste milijuni ptica tijekom
svoje seobe. Osim što je Pag izuzetno bitan kao odmorište za ptice selice, na otoku Pagu se nalaze i močvarna
područja koja obiluju pticama tijekom cijele godine, to su prvenstveno blata i...
-
-
Fauna tvrdih krpelja (Acari: Ixodidae) različitih stanišnih tipova u
gradu Osijeku
-
Jelena Kovačević Faunističko istraživanje krpelja je provedeno od veljače do kolovoza 2019.
godine na sedam različitih stanišnih tipova unutar grada Osijeka. Prikupljeno je 664 jedinki svrstanih u 2 vrste te
2 roda (Ixodes ricinus, Haemaphysalis concinna). Vrsta I. ricinus je najbrojnija vrsta na istraženim lokalitetima
sa 492 prikupljene jedinke te ju slijedi H. concinna sa 172 jedinke. Mjesec srpanj dominira brojem prikupljenih
krpelja te je u uzorku najviše jedinki u stadiju larve. Zabilježene...
-
-
Fauna vodenih beskralježnjaka perifitona prirodnihpodloga Sakadaškog jezera s posebnim osvrtom na maločetinaše
-
Marija Dundović Istraživanje perifitona grančica je provedeno u Kopačkom ritu s ciljem utvrđivanja prostorno-vremenske dinamike zajednice beskralježnjaka perifitona te maločetinaša (Oligochaeta), kao i utjecaja biotičkih i abiotičkih čimbenika vode i perifitona na faunu perifitona. Pronađeno je ukupno 11 vrsta maločetinaša s porodicom Naididae kao najzastupljenijom. Utvrđene su značajne razlike fizikalno kemijskih svojstava vode, i brojnosti beskralježnjaka, tijekom četiri sezone...
-
-
Faunističko ekološke značajke gmazova (Reptilia) na različitim stanišnim tipovima uz donji tok rijeke Karašice
-
Kristina Bronzović U vremenskom periodu od listopada 2011. do listopada 2012. godine obavljeno je istraživanje faune gmazova (Reptilia) na šest lokaliteta uz donji tok rijeke Karašice. Ukupno je zabilježeno 253 jedinke. Evidentirana je jedna vrsta kornjače, četiri vrste guštera i pet vrsta zmija ukupno deset vrsta gmazova. Broj utvrđenih vrsta predstavlja 26,32% ukupnog broja faune gmazova Hrvatske. Tri najbrojnije vrste su: Natrix natrix, Lacerta agilis i Emysorbicularis. Do sada na ovom području...
-
-
Faunističko ekološke značajke vretenaca (Odonata) na različitim stanišnim tipovima u aluvijalnoj nizinskoj šumi Spačva
-
Marina Grgić U vremenskom razdoblju od svibnja do listopada 2012. godine obavljeno je istraživanje faune vretenaca (Odonata) na deset lokaliteta u aluvijalnoj nizinskoj šumi Spaĉva. Ukupno je zabilježena 881 jedinka. Evidentirana su oba podreda europskih vretenaca s ukupno šest porodica, 13 rodova i 22 vrste. Broj utvrđenih vrsta predstavlja 31,4 % ukupnog broja faune vretnaca Hrvatske. Ĉetiri najbrojnije vrste su Erythromma viridulum, Orthetrum albistylum, Sympetrum sanguineum i Crocothemis...
-
-
Faunističko - ekološke značajke danjih leptira (Lepidoptera Rhopalocera) Požeške kotline
-
Iva Galić U razdoblju od ožujka do sredine listopada 2012. godine obavljena su istraživanja faunističko ekoloških značajki danjih leptira (Lepidoptera -Rhopalocera) na 11 lokaliteta na području Požeške kotline .Sakupljeno je 703 jedinke danjih leptira koje su svrstane u 32 vrste i 5 porodica. Najbrojnije vrste danjih leptira Požeške kotline su: Melanargia galathea, Maniola jurtina i Colias crocea. Najveća faunistička sličnost utvrđena je između lokaliteta: Podgorje i Kaptol te Podgorje...
-
-
Faunističko istraživanje krijesnica (Coleoptera, Lampyridae) na
području Hrvatske
-
Tea Pandurović Krijesnice (Lampyridae) su porodica kukaca koja pripada redu kornjaša
(Coleoptera). Do danas je otkriveno više od 2000 vrsta širom svijeta. Specifične su zbog svoje sposobnosti da
bioluminisciraju. Do sada nije postojao detaljan pregled vrsta koje možemo naći na području Republike
Hrvatske, posebice u Slavoniji i stoga je cilj ovog istraživanja bilo utvrditi postojanje i upoznati se s faunom
krijesnica ovog područja. Istraživanje je provedeno na 14 lokaliteta na području...
-
-
Faunističko istraživanje saproksilnih kornjaša na području Parka prirode Kopački rit
-
Marta Černi Istraživanje faune saproksilnih kornjaša provedeno je od početka svibnja do kraja kolovoza 2021. godine na području Parka prirode Kopački rit. Za uzorkovanje jedinki primijenjena je metoda prekinutog leta, a na četiri odabrana transekta postavljene su po tri klopke. Provedeno je i praćenje jelenka (Lucanus cervus) prilikom čega su korištene tri metode uzorkovanja (lovne klopke s atraktantom, večernji transekt, pretraživanje stabala). Uzorkovano je ukupno 6050 jedinki svrstanih u...
-
-
Faunističko-ekološke značajke bubamara (Coleoptera,Coccinellidae) grada Nove Gradiške i okolnih naselja
-
Ana Ribarić Bubamare ili božje ovčice su kukci (Insecta) iz reda kornjaša (Coleoptera) i porodice Coccinellidae. Cilj ovog rada bio je utvrditi prisutnost i faunistički sastav bubamara na području grada Nove Gradiške i okolnih mjesta unutar Brodsko – posavske županije. Tijekom dvomjesečnog istraživanja 2020. godine, na 6 lokaliteta, uzorkovane su ukupno 622 jedinke iz porodice Coccinellidae. Jedinke su svrstane u 10 vrsta, 10 rodova i 3 potporodice. Kao najbrojnija vrsta utvrđena je...
-
-
Faunističko-ekološke značajke obada (Tabanidae) rijeke Cetine
-
Mariana Puškarić Na području uz rijeku Cetinu u razdoblju od svibnja do kraja rujna 2018. godine obavljena su istraživanja
faunističko-ekoloških značajki obada (Tabanidae) na 12 različitih lokaliteta. Sakupljene su 662 jedinke koje su
svrstane u 21 vrstu, 6 rodova i 2 podporodice. Pregledom literaturnih podataka i obada u zbirkama kukaca Odjela
za biologiju utvđeno je ukupno 35 vrsta obada za istraživano područje. Za područje rijeke Cetine utvrđene su tri
nove vrste obada: Hybomitra ciureai,...
-
-
Fitopatogene gljive
-
Luka Stazić Fitopatogene gljive ubrajamo u žive uzročnike bolesti. Fitopatogene gljive uzrokuju 75% biljnih bolesti, a u biljke mogu prodrijeti na tri načina, to su: prodiranje kroz prirodne otvore biljke, prodiranje kroz nastale mehaničke ozlijede tkiva biljaka ili izravno prodiranje kroz neozljeđeno tkivo biljaka. Fitopatogene gljive svrstavamo u skupinu parazita jer su svoju prehranu specijalizirale za uzimanje hrane od domadara kojem pri tomu nanose štetu. Mogu biti obligatni i fakultativni...
Pages