Paginacija
-
-
Bioluminiscencija dubokomorskih organizama
-
Tea Pandurović Bioluminiscencija je sposobnost emisije svjetlosti od strane organizama, najčešće dubokomorskih, zahvaljujući kemijskoj reakciji oksidacije molekule koja emitira svjetlost – luciferina. Zbog specifičnih uvjeta zone mezopelagijala organizmi su razvili prilagodbe koje im olakšavaju opstanak, ujedno i brojne prilagodbe obzirom na bioluminiscenciju. Bioluminiscencija za dubokomorske organizme ima brojne funkcije, za neke i više od jedne u isto vrijeme. Još uvijek se ne zna točno što...
-
-
Bisfenol A u vodenim ekosustavima
-
Tomislav Horvat Mala vodena leća (Lemna minor L.) izložena je djelovanju
bisfenola A u hranjivoj otopini. Uspoređeno je djelovanje BPA u koncentracijama od 10, 20, 50 i
100 mg/L. Tretman L. minor s BPA pokazao se toksičan za biljku, što je rezultiralo promjenama
u prirastu broja biljaka, akumulaciji svježe mase, koncentraciji fotosintetskih pigmenata i proteina
te aktivnosti antioksidacijskih enzima koji su ekotoksikološki molekularni biomarkeri za pojavu
oksidativnog stresa. L. minor često se...
-
-
Bolest divljeg kestena (Aesculus hippocastanum L.)
-
Marko Plander Divlji kesten prirodno je rasprostranjen u juţnoj Europi, ali se zbog svojih karakteristika danas koristi kao ukrasno drvo u različitim sredinama u kojima je izloţen napadu patogena koji uzrokuju razne bolesti. Najčešći uzročnici bolesti divljeg kestena su: gljiva Guignardia aesculi, kestenov moljac miner Cameraria ohridella, bakterija Pseudomonas syringae pv. aesculi te gljiva Glomerella cingulata. Najčešći simptom bolesti koje uzrokuju patogeni je defolijacija. U svrhu zaštite...
-
-
Bolesti brijesta (Ulmus spp.)
-
Darijan Biloš Rod Ulmus pripada porodici Ulmaceae te obuhvaća brojne listopadne drvenaste vrste. Na području Europe
prirodno su rasprostranjene tri vrste: brijest vez (Ulmus laevis Pall.) te nizinski (Ulmus minor Mill) i gorski
brijest (Ulmus glabra Huds.). Holandska bolest brijesta uzrokovana je fitopatogenim gljivama iz roda
Ophiostoma. Vrsta Ophiostoma novo-ulmi danas je glavni uzročnik ove bolesti, a dijeli se na dvije podvrste O.
novo-ulmi ssp. novo-ulmi i ssp. americana, koje se u prirodi...
-
-
Bolesti i štetnici pitomog kestena (Castanea sativa Mill.)
-
Marija Jovanovac Pitomi kesten (Castanea sativa) je listopadna drvenasta vrsta koja potječe iz Male Azije, a u Europi je
rasprostranjena najviše u južnom dijelu te Sredozemlju. Ova vrsta je značajna u šumskim ekosustavima, ali se i
uzgaja zbog jestivog ploda te kao ukrasno drvo. Najčešći uzročnici bolesti pitomog kestena su fitopatogena gljiva
Cryphonectria parasitica koja uzrokuje rak kore pitomog kestena, vrste iz roda Phytophtora koje uzrokuju tintnu
bolest te osa šiškarica (Dryocosmus...
-
-
Braničevke (Diptera: Simuliidae) županjske Posavine
-
Natalija Džojić Ova studija prikazala je faunističku raznolikost braničevki (Diptera: Simulidae) na području županjske Posavine. Jedinke porodice Simuliidae imaju važnu ulogu u vodeno prehrambenom lancu te u razgradnji organskih tvari, a također je to porodica agresivnih ektoparazita. Abiotički i biotički čimbenici određuju spektar vrsta braničevki pa time i bioraznolikost unutar svakog staništa.U ovom istraživanju determinirane su dvije vrste braničevki: Simulium (Wilhelmia)balcanicum...
-
-
Briga za mlade kod životinja
-
Magdalena Lučić Razvitak brige za mlade pruža mladima veću šansu za preživljavanje iako zahtjeva puno
energije i vremena. Postoji nekoliko tipova brige za mlade, svaki je specifičan i prilagođen
pojedinoj vrsti. Kod većine ptica prevladava monogamija jer oba roditelja mogu nahraniti
dvostruko više mladih nego jedan roditelj, i mužjak i ženka će povećati svoj reproduktivni
uspjeh tako što će zajedno brinuti za mlade. U sisavaca ženke su još više predodređene
brinuti za mlade, pa...
-
-
CITOSKELET NEURONA U MIŠEVA S NEDOSTATKOM B-SERIJE GANGLIOZIDA
-
Adrian Kuzmanović Učinjena su histološka bojanja koronalnih prereza mozgova miševa s isključenim St8sia1 genom (KO) i miševa divljeg tipa (WT) kako bi se utvrdila tkivna raspodjela niza tvari unutar Cornu ammonis (CA) i Gyrus dentata (DG) regija hipokampusa. Analizom rezultata uočena je smanjena vaskularizacija CA3 regije hipokampusa miševa KO skupine u odnosu na miševe WT skupine. Nije uočena statistička značajna razlika u mitohondrijskoj aktivnosti između dvije skupine miševa. Manji intenzitet...
-
-
CRISPR/Cas9 tehnologija: značenje i primjena
-
Ena Dumančić Tehnologija CRISPR/Cas9 je alat genetičkog inženjerstva. Sam sustav je
otkriven u imunosnom sustavu bakterija te je prilagođen za primjenu u biljnim i
životinjskim stanicama uključujući i čovijeka. Şustav se sastoji od dvije domene, preoteina
Cas9 koji sadrži NHN i RuvC domene za iskrivljenje ciljane DNA i gRNA koja dovodi
protein Cas9 do ciljanog mjesta na DNA. Sustav izaziva dvolančane lomove na DNA koji
se dalje popravlja mehanizmom prirodno urođenom stanici. Tehnologija...
-
-
Celomociti gujavica - karakteristike, funkcija i primjena u istraživanjima
-
Lucija Sara Kovačić Gujavice su mali, detritovorni beskralježnjaci koji pripadaju koljenu kolutićavaca (Annelida). Celomociti čine
imunološke stanice gujavica. One su mezenhimskog podrijetla i sastavni su dio celomske tekućine. Zbog manjka
usuglašenosti, postoje više različitih načina na koje se celomociti mogu podijeliti. Unatoč manjku ujednačene
podjele, celomociti pokazuju karakteristike kao što su proliferacija, termoadaptabilnost, regeneracija, fluorescencija,
preživljavanje u uvjetima...
-
-
Cijanobakterije kao ubikvisti
-
Matea Plešić Cijanobakterije ili modro-zelene alge su najstarija skupina fotoautotrofnih organizama na Zemlji. Poznato je oko 2000 vrsta svrstano u 150 rodova. Njihov talus može biti jednostaničan, kolonijalan ili višestaničan. Primarna staništa cijanobakterija su vodeni ekosustavi, ali mogu obitavati i izvan vode. Zapanjujuća je njihova sposobnost naseljavanja ekstremnih staništa, kao što su polarna područja, pustinje, vrući izvori te gole kamene podloge. Cijanobakterije su ubikvisti koji...
-
-
Cijanotoksini - izvori, vrste, metode istraživanja
-
Ivana Skuzin Cijanobakterije i njihovi sekundarni metaboliti, cijanotoksini, predstavljaju problem globalnih razmjera zbog velikog utjecaja na zdravlje i kvalitetu života ljudi, ali i drugih organizama. Visoke temperature i povećana eutrofikacija voda pogoduju cvjetanju cijanobakterija prilikom kojeg dolazi do sinteze štetnih cijanotoksina. U radu su opisane najvažnije vrste cijanotoksina te njihovi izvori, karakteristike, toksično djelovanje na organizme, ekologija, putevi intoksikacije i metode...
Paginacija
