Paginacija

FAUNISTIČKO - EKOLOŠKA ISTRAŽIVANJA KRPELJA (ACARI: IXODIDAE) NA PODRUČJU MIKLEUŠA
FAUNISTIČKO - EKOLOŠKA ISTRAŽIVANJA KRPELJA (ACARI: IXODIDAE) NA PODRUČJU MIKLEUŠA
Marko Teni
U razdoblju od travnja do rujna 2011. godine obavljena su istraživanja faunističko-ekoloških značajki krpelja(Acari:Ixodidae) na tri različita lokaliteta na području općine Mikleuš. Sakupljeno je 739 jedinki krpelja koje su svrstane u porodice Amblyommidae i Ixodidae, te u rodove Dermacentor, Haemaphysalis i Ixodes. Utvrđene vrste krpelja su: Ixodes ricinus, Haemaphysalis concinna i Dermacentor reticulatus. Najbrojnija vrsta u Mikleušu je Ixodes ricinus sa 700 uzorkovanih jedinki....
FITOGEOGRAFSKA OBILJEŽJA OPĆINE SLATINA
FITOGEOGRAFSKA OBILJEŽJA OPĆINE SLATINA
Dragan Prlić
Posljednji popis vaskularne flore općine Slatina datira iz 1957. i odnosi se isključivo na grad Slatinu. Novi podaci rezultat su kontinuiranih istraživanja na području Slatine od 2009.Trenutno istraživanje, obuhvaćajući popis vaskularne flore po MTB/16 kvadrantima,revidiralo je stare podatke i proširilo područje istraživanja na okolna sela pokrivajući površinu od 65 km2. Ukupno su pronađene 663 svojte: 631 vrsta i 32 podvrste iz 363 roda i 97porodica. Zabilježene svojte...
FITOKELATINI: STRUKTURA, SINTEZA I FUNKCIJA
FITOKELATINI: STRUKTURA, SINTEZA I FUNKCIJA
Ana-Marija Jarmek
Teški metali u biljkama uzrokuju oksidacijski stres koji uništava biljnu stanicu. Biljke akumuliraju teške metale koji narušavaju unutarstaničnu ionsku homeostazu. Za smanjenje negativnog učinka teških metala razvile su mehanizme obrane. Glavnu ulogu u tome imaju fitokelatini, peptidi bogati cisteinom koji se sintetiziraju iz preteče glutationa pomoću enzima fitokelatin-sintaze. Sinteza fitokelatina ovisi o vrsti i koncentraciji teških metala te vrsti i uvjetima uzgoja...
FITOPLANKTON KAO POKAZATELJ EKOLOŠKOG STANJA RIJEKE BOSUT
FITOPLANKTON KAO POKAZATELJ EKOLOŠKOG STANJA RIJEKE BOSUT
Helena Dujmović
Istraživanje razvoja fitoplanktonskih zajednica u rijeci Bosut provedeno je u razdoblju od veljače do srpnja 2013. godine na dva lokaliteta koji su smješteni prije i poslije grada Vinkovaca. Praćeni su utjecaji promjena fizikalno-kemijskih čimbenika na kvantitativni sastav fitoplanktona. Visoke koncentracije nitrata i ukupnog dušika u vodi bile su u vrijeme nižih vodostaja, dok je povišenjem vodostaja došlo do velikog porasta koncentracija ortofosfata i ukupnog fosfora. U strukturi...
FITOPLANKTON RIJEKE DUNAV U EKSTREMNIM HIDROLOŠKIM UVJETIMA
FITOPLANKTON RIJEKE DUNAV U EKSTREMNIM HIDROLOŠKIM UVJETIMA
ANDREA KOLOBARIĆ
Istraživanje dinamike fitoplanktona Dunava provedeno je tijekom 2013. godine obilježene iznimno visokim vrijednostima vodostaja u proljetnom i ranom ljetnom razdoblju. U skladu s hidrološkim prilikama, najniža brojnost i biomasa fitoplanktona utvrđeni su tijekom ekstremno visokog vodostaja u lipnju, a najviše vrijednosti u kolovozu tijekom sušnog razdoblja. Brojnošću i biomasom dominirale su dijatomeje koje toleriraju stresne uvjete plavljenja, a od vrsta su se najviše...
FLORA PAŠNJKA ČISTINE, SIJENA I JOŠINA NA PODRUČJU VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE
FLORA PAŠNJKA ČISTINE, SIJENA I JOŠINA NA PODRUČJU VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE
Ivana Ćosić
Na području pašnjaka Čistine, Sijena i Jošina utvrđeno je ljeti 2012. godine ukupno 115 vrsta vaskularnih biljaka. Pašnjak Čistine, kao najvlažnije stanište, imao je najveći broj vrsta (72), gdje je pronađena i vrsta Marsilea quadrifolia, koja se nalazi na popisu Bernske konvencije. Na istraživanim pašnjacima prevladavala je zajednica Trifolio-Agrostietum stoloniferae, dok se na pašnjaku Čistine javlja još i zajednica Rumici-Alopecuretum geniculati. Najveći broj biljaka...
Fauna ptica otoka Paga
Fauna ptica otoka Paga
Vladimir Juhaz
Fauna ptica Hrvatske izrazito je bogata te broji 401 vrstu. Iako istraživanja ornitofaune Hrvatske traju preko 200 godina, ornitofauna nekih dijelova slabo je istražena, a jedan od takvih primjera je i otok Pag. Otok Pag nalazi se na Jadranskom seobenom putu koji koriste milijuni ptica tijekom svoje seobe. Osim što je Pag izuzetno bitan kao odmorište za ptice selice, na otoku Pagu se nalaze i močvarna područja koja obiluju pticama tijekom cijele godine, to su prvenstveno blata i...
Fauna tvrdih krpelja (Acari: Ixodidae) različitih stanišnih tipova u
 gradu Osijeku
Fauna tvrdih krpelja (Acari: Ixodidae) različitih stanišnih tipova u gradu Osijeku
Jelena Kovačević
Faunističko istraživanje krpelja je provedeno od veljače do kolovoza 2019. godine na sedam različitih stanišnih tipova unutar grada Osijeka. Prikupljeno je 664 jedinki svrstanih u 2 vrste te 2 roda (Ixodes ricinus, Haemaphysalis concinna). Vrsta I. ricinus je najbrojnija vrsta na istraženim lokalitetima sa 492 prikupljene jedinke te ju slijedi H. concinna sa 172 jedinke. Mjesec srpanj dominira brojem prikupljenih krpelja te je u uzorku najviše jedinki u stadiju larve. Zabilježene...
Fauna tvrdih krpelja (Acari: Ixodidae) različitih staništa tipova u gradu Vinkovci
Fauna tvrdih krpelja (Acari: Ixodidae) različitih staništa tipova u gradu Vinkovci
Petra Matak
Na području grada Vinkovaca provedeno je faunističko istraživanje krpelja od listopada 2022. godine do svibnja 2023. godine na šest stanišnih tipova. Uzorkovano je 220 jedinki tvrdih krpelja koji su determinirani i svrstani u sedam vrsta: Ixodes ricinus, Dermacentor reticulatus, Dermacentor marginatus, Haemaphysalis concinna, Ixodes frontalis, Ixodes hexagonus i Rhipicephalus sanguineus s. l..Vrsta I. ricinus je prisutna na svim loklitetima i dominira s 68,63% brojnošću u svim...
Fauna vodenih beskralježnjaka perifitona prirodnihpodloga Sakadaškog jezera s posebnim osvrtom na maločetinaše
Fauna vodenih beskralježnjaka perifitona prirodnihpodloga Sakadaškog jezera s posebnim osvrtom na maločetinaše
Marija Dundović
Istraživanje perifitona grančica je provedeno u Kopačkom ritu s ciljem utvrđivanja prostorno-vremenske dinamike zajednice beskralježnjaka perifitona te maločetinaša (Oligochaeta), kao i utjecaja biotičkih i abiotičkih čimbenika vode i perifitona na faunu perifitona. Pronađeno je ukupno 11 vrsta maločetinaša s porodicom Naididae kao najzastupljenijom. Utvrđene su značajne razlike fizikalno kemijskih svojstava vode, i brojnosti beskralježnjaka, tijekom četiri sezone...
Faunističko  ekološke značajke gmazova (Reptilia) na različitim stanišnim tipovima uz donji tok rijeke Karašice
Faunističko ekološke značajke gmazova (Reptilia) na različitim stanišnim tipovima uz donji tok rijeke Karašice
Kristina Bronzović
U vremenskom periodu od listopada 2011. do listopada 2012. godine obavljeno je istraživanje faune gmazova (Reptilia) na šest lokaliteta uz donji tok rijeke Karašice. Ukupno je zabilježeno 253 jedinke. Evidentirana je jedna vrsta kornjače, četiri vrste guštera i pet vrsta zmija ukupno deset vrsta gmazova. Broj utvrđenih vrsta predstavlja 26,32% ukupnog broja faune gmazova Hrvatske. Tri najbrojnije vrste su: Natrix natrix, Lacerta agilis i Emysorbicularis. Do sada na ovom području...
Faunističko  ekološke značajke vretenaca (Odonata) na različitim stanišnim tipovima u aluvijalnoj nizinskoj šumi Spačva
Faunističko ekološke značajke vretenaca (Odonata) na različitim stanišnim tipovima u aluvijalnoj nizinskoj šumi Spačva
Marina Grgić
U vremenskom razdoblju od svibnja do listopada 2012. godine obavljeno je istraživanje faune vretenaca (Odonata) na deset lokaliteta u aluvijalnoj nizinskoj šumi Spaĉva. Ukupno je zabilježena 881 jedinka. Evidentirana su oba podreda europskih vretenaca s ukupno šest porodica, 13 rodova i 22 vrste. Broj utvrđenih vrsta predstavlja 31,4 % ukupnog broja faune vretnaca Hrvatske. Ĉetiri najbrojnije vrste su Erythromma viridulum, Orthetrum albistylum, Sympetrum sanguineum i Crocothemis...

Paginacija