Završni radovi | Repozitorij Odjela za biologiju

: Kubomeduze (žarnjaci); Marina Ugrin
Iako je Cubozoa najmanji razred žarnjaka, koji sadrži oko 50 opisanih vrsta kubomeduza, dobro je poznat po nekoliko značajnih karakteristika. Od posjedovanja složenih očiju i povezanih vizualnih sposobnosti, izvanrednog rituala udvaranja i spolnog ponašanja, do iznimne toksičnosti. Postoji mnogo razloga zašto kubomeduze privlače pozornost znanstvenih zajednica i javnosti. Razred Cubozoa uključuje nekoliko vrsta kubomeduza koje su štetne za ljude. Otrov ovih meduza...

: Kukci (insecta) kao simbiont; Ines Kligl
Kukci (Insecta) su najbrojnija i široko rasprostranjena skupina organizama na Zemlji. Žive u različitim oblicima simbioza, a najznačajniji su kao ektoparaziti ljudi, domaćih životinja i kućnih ljubimaca. Svojim domaćinima nanose ozljede, uzrokuju bolesti i prenose patogene. Kao vektori patogena, oblikovali su tijek ljudske povijesti.

: Kultura biljnih stanica kao bioreaktor za proizvodnju sekundarnih metabolita; Monika Lacković
Pomoću kulture biljnih stanica mogu se proizvoditi biljni sekundarni metaboliti koji se prirodno u biljkama nalaze u malim količinama i vrlo su komplicirani i neisplativi za ekstrahirati. U bioreaktorima se sekundarni metaboliti mogu proizvoditi u velikim količinama. Pomoću raznih strategija poboljšanja kultura biljnih stanica može se povećati količina akumuliranih sekundarnih metabolita. Najvažniji faktor povećanja akumulacije sekundarnih metabolita u biljkama su elicitori.

: Kumarin u nekim namirnicama koje sadrže cimet – ekstrakcija i određivanje HPLC metodom; Lovro Mihajlović
Cimet, kao začin te kao dodatak različitim grupama namirnica kao što su pahuljice za doručak, čajevi te pekarski proizvodi predstavlja važan dio prehrane. Cimet u svom sastavu, između brojnih bioaktivnih komponenti, sadržava i važan aktivni spoj kumarin. Za kumarin brojna istraživanja pokazuju kako ima povoljan zdravstveni učinak na organizam u optimalnoj koncentraciji, no povećana dugoročna konzumacija može dovesti do nepovoljnih utjecaja na zdravlje. U ovom završnom radu...

: Kvantitativna i kvalitativna analiza čestica mikroplastike u tlu i ekskrementima gujavica na području Grada Osijeka; Bruno Ćaleta
Istraživanja kontaminacije terestričkih ekosustava mikroplasikom tek su začetku, a tlo je prepoznato kao glavno mjesto depozicije značajne količine čestica mikroplastike. Ne postoji standardizirana metoda ekstrakcije čestica mikroplastike iz tla, zbog čega je u ovome istraživanju razvijena i testirana brza, jednostavna, jeftina i učinkovita metoda ekstrakcije mikroplastike iz tla separacijom po gustoći vodenom otopinom ZnCl2. Učinkovitost ekstrakcije metode u ovom istraživanju...

: Kvaternizacija piridinijevih spojeva i kumarinskih halogenida; Maja Ivić
U ovom radu opisana je sinteza kvaternih soli piridoksal-oksima reakcijama kvaternizacije piridin-2- aldoksima, piridin-3-aldoksima i piridin-4-aldoksima s bromiranim kumarinskim spojevima (3- bromacetilkumarin i 7-(2-brometoksi)-4-metilkumarin) u svrhu priprave novih spojeva s potencijalnim biološkim aktivnostima. Također, u teorijskom dijelu istaknuta su svojstva i primjena piridina i derivata kumarina na koje će se referirati produkti koji nastaju.

: LIČINKE DIPTERA EKOLOŠKI POKAZATELJ KVALITETE VODE; Ivana Krajnović
Ekološko stanje površinske vode određuje se na temelju rezultata monitoringa bioloških elemenata kvalitete te hidromorfoloških, osnovnih fizikalno-kemijskih i kemijskih elemenata, koji prate biološke elemente. Makrozoobentos je jedan od šest bioloških elemenata. Biomasa i raznolikost ličinki kukaca Diptera, zbog velike taksonomske i ekološke raznolikosti, predstavlja važan alat za predviđanje trofičkih uvjeta vodenih staništa. Kao bioindikatori se najčešće koriste vrste...

: Ličinke trzalaca (Chironomidae, Diptera) u epiftskim zajednicama plitkog slatkovodnog ekosustava; Ena Pritišanac
Mali Sakadaš je specifičan slatkovodni ekosustav s obzirom da se može po površini klasificirati kao bara za vrijeme niskog vodostaja (~ 0.25 ha) ili kao (plitko) jezero tijekom razdoblja plavljenja i visoke vode. S obzirom na to da svjetlost prodire do dna, omogućen je razvoj makrofitske vegetacije. Veliki biodiverzitet vrsta čine ga vrlo složenim sustavom. Istraživanje je provedeno u listopadu 2016. godine pri čemu je utvrđeno sedam rodova makrofitske vegetacije. Pojedine...

: Ljekovite biljke iz porodice Fagaceae; Ana Marija Pavičić
Porodica Fagaceae obuhvaća rodove Quercus, Fagus i Castanea koji su rasprostranjeni diljem Europe. Njima pripadajuće svojte imaju veliku gospodarsku važnost kao sirovine u drvnoj industriji. Zbog ljekovitih svojstava od davnina se koriste u tradicionalnoj medicini, a istraživanja su pokazala da sadrže različite aktivne tvari koje se u suvremenoj medicini mogu koristiti za liječenje bolesti poput raka, dijabetesa i neurodegenerativnih bolesti.

: Ljekovite biljke na Đurđevačkim pijescima; Ana Vukres
Đurđevački pijesci predstavljaju najveće i najviše naslage pijeska u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Na Đurđevačkim pijescima pojavljuju se karaksteristične psamofitske vrste, no u velikom broju pojavljuju se i vrste iz porodica Rosaceae, Fabaceae, Asteraceae i drugih. 53 biljne vrste iz ovih porodica sadrže velike količine glikozida, saponina, eteričnih ulja i drugih ljekovitih tvari. Biljke se mogu koristiti za liječenje različitih bolesti probavnog, dišnog, krvožilnog...

: Ljekovite biljke travnjačkih površina; Stela Petrošanec
Travnjaci prekrivaju velike površine diljem svijeta i imaju važnu ulogu u pohranjivanju ugljika, fiksiranju dušika i sprječavanju erozije tla te se koriste u različite svrhe. Na travnjacima dominiraju vrste iz porodice Poaceae, no u velikom broju pojavljuju se i vrste iz drugih porodica. Mnoge biljne vrste na travnjačkim površinama sadrže velike količine ugljikohidrata, lipida, eteričnih ulja, glikozida, saponina, vitamina, minerala i drugih ljekovitih tvari. Zbog antimikrobnih,...

: Lumbrikofauna Gospića i okolice; Josip Krpan
Gujavice (Lumbricidae) su jedan od glavnih čimbenika u ukupnoj biomasi tla koji značajno utječe na strukturu tla i njegova kemijska i fizikalna svojstva. Zbog njihove važnosti za čitavi ekosustav, potrebno je što bolje istražiti ne samo životne cikluse vrsta već i njihovu rasprostranjenost u prostoru. Cilj ovog rada bio je istražiti sastav lumbrikofaune grada Gospića i okolice te napraviti osvrt na postojeće literaturne podatke o uzorkovanju na navedenom prostoru.

Paginacija