Završni radovi | Repozitorij Odjela za biologiju

: Učinci različitih tipova mikroplastike na vrste Folosomia candida Willem i Sinella cutviseta Brook; Lucija Sara Kovačić
Plastika zbog svojih fizikalno-kemijskih svojstava predstavlja jedan od najsvestranijih materijala današnjice. Antropogenim djelovanjem plastika dolazi u okoliš gdje se pod utjecajem ekoloških čimbenika razgrađuje na čestice različitih veličina. U zadnje vrijeme raste interes za istraživanjem izvora, tipova i koncentracija čestica plastike prisutnih u okolišu, te njihovih djelovanja na ondje prisutne organizme. U ovom radu 2 vrste skokuna: (1) Folsomia candida i (2) Sinella...

: Uši (Phthiraptera Anoplura) Hrvatske, fauna i vektorska uloga; Kristina Kostadinović
Ektoparaziti na pticama i sisavcima, uši, udružene su u jedan red, Phthiraptera. Taj red broji oko 5000 vrsta koje su podijeljene u 4 podreda. Najmanji od njih je podred krvosisajućih uši, Anoplura, sa svoje 543 opisane vrste. Fauna uši (Phthiraptera, Anoplura) u Hrvatskoj slabo je istražena te je poznato tek 14 vrsta. Od tih vrsta, dvije su zabilježene kao vrste koje napadaju čovjeka. To su vrsta Pediculus humanus i vrsta Pthirus pubis. Vrsta Pediculus humanus ima dvije podvrste,...

: VERTIKALNA DISTRIBUCIJA RAZLIČITIH MORFOLOŠKIH OBLIKA VRSTE CYLINDROSPERMOPSIS RACIBORSKII U SAKADAŠKOM JEZERU; Ana Milić
Cijanobakterija Cylindrospermopsis raciborskii (Woloszynska) Seenaya i Subba Raju je tropska toksična i invazivna vrsta koja se proširila u umjerena područja. Glavni cilj ovog rada bio je utvrditi utjecaj okolišnih čimbenika na vertikalnu distribuciju različitih morfoloških oblika C. raciborskii u razdoblju od srpnja do listopada 2011. godine u Sakadaškom jezeru (Park prirode Kopački rit). Početak razvoja C. raciborskii utvrđen je u kolovozu kada je zabilježen samo jedan...

: Valorizacija novootkrivene populacije ivanjskog rovaša (Ablepharus kitaibelii) na lokaciji Stinice; Krešimir Mandić
Ivanjski rovaš (Ablepharus kitaibelii) je najmanji gušter u Hrvatskoj te jedan od najmanjih guštera Europe. Njegova ukupna dužina tijela doseže najviše 13 cm dok im je težina između 0,7 i 1,5 grama. U Hrvatskoj je ivanjski rovaš ograničen na vrlo malo područje u Parku prirode Papuk te na nekoliko lokaliteta u gradu Iloku i bližoj okolici. Na Papuku je vrsta ograničena na područje toplih južnih padina vrhova Turjak-Mališćak-Pliš, iznad Velike. U 2019. godini vrsta je...

: Važnost crteža u istraživanju morfologije ljekovitih predstavnika porodice usnača (Lamiaceae); Mihaela Kalčić
Botanička ilustracija je disciplina kojom se bave znanstvenici, biolozi, umjetnici i ilustratori te iziskuje vještinu preciznog realističnog crtanja kao i dobro poznavanje biologije, morfologije i anatomije biljaka. Ljekoviti predstavnici porodice usnača (Lamiaceae) razlikuju se u morfološkim osobinama i ljekovitim svojstvima zbog čega je nužno raspoznavati vrste međusobno, u čemu nam pomažu ilustrirani prikazi biljnih vrsta. Ljekovita svojstva potječu uglavnom iz sastava...

: Važnost herbarijskih zbirki; Marina Boček
U ovom radu analizirana je botanička zbirka Odjela za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Analizom herbarija utvrđeno je da sadrži 1036 biljnih svojti iz 117 biljnih porodica odnosno 1361 herbarijski primjerak. Svojtama najbrojnije porodice su: Lamiaceae, Fagaceae i Asteraceae. Najstariji herbarijski primjerak je ljekovita slezenica (Asplenium ceterach) L. iz 1961. godine koja potječe s područja Banja Luke. Herbarijske biljke uglavnom potječu s područja...

: Važnost regeneracije kod bodljikaša (Echinodermata); Milica Nedeljković
Regeneracija je važan regulatorni proces obnove oštećenih i izgubljenih dijelova tijela životinje nakon ozljede, izlaganja stresu ili uslijed bijega od predatora. U ovome radu opisan je proces regeneracije pet razreda bodljikaša, njihov regeneracijski potencijal kao i pojava i razvoj regeneracije tijekom evolucije. Dosadašnja istraživanja i najnovija saznanja o regeneraciji kod bodljikaša uvelike će doprinijeti istraživanjima regeneracije na kralježnjacima točnije sisavcima...

: Viroze u komercijalnom uzgoju biljaka; Dunja Grgurević
U ovom radu opisane su odabrane virusne bolesti značajne u komercijalnom uzgoju biljaka. U uvodnom dijelu radu navode se osnovni podaci o povijesti virusa, njihovim osobinama, promjenama koje uzrokuju i načina na koji se virusi šire unutar i između biljaka. Detaljnije su opisana svojstva sljedećih komercijalno značajnih virusa: virus mozaika duhana, virus mozaika krastavca, virus šarke šljive, virus mozaika ovsika, x-virus krumpira i virus mozaika pšenice.

: Virulentnost fitopatogene gljive Ophiostoma novo-ulmi; Bruno Ćaleta
Fitopatogena gljiva Ophiostoma novo-ulmi uzročnik je druge pandemije izrazito destruktivne holandske bolesti brijesta. Vrsta O. novo-ulmi dijeli se na dvije podvrste: O. novo-ulmi ssp. novoulmi i O. novo-ulmi ssp. americana, između kojih postoji parcijalna reproduktivna barijera zbog čega je moguća njihova hibridizacija u prirodi. U ovom radu analizirani su izolati gljive O. novo-ulmi s područja Hrvatske. Za determinaciju podvrsta i njihovih hibrida primijenjena je PCR-RFLP analiza...

: Visokovrijedni bioprodukti iz mikroalgi i njihova upotreba; Fabijan Iljkić
Mikroalge su fotosintetski organizmi mikroskopskih dimenzija koji naseljavaju sve vodene biotope na Zemlji. U današnje vrijeme sve više privlače znanstvenu pozornost prvenstveno kao obnovljivi izvor energije u proizvodnji biogoriva, ali jednako tako i zbog niza visokovrijednih spojeva koje sadrže u svojim stanicama. Cilj ovog rada je pregledno iznijeti aktualne spoznaje vezane uz vrste visokovrijednih bioprodukata dobivenih iz mikroalgi, postupke proizvodnje i njihovu upotrebu....

: Vitamin B6 i derivati; Valentina Koloda
Spojevi piridoksin, piridoksal, piridoksamin i njihovi 5´-fosfati čine skupinu vitamina B6. Aktivni endogeni metaboliti vitamina B6, piridoksal fosfata i piridoksamin fosfata najvažniji su koenzimi koji su uključeni u razne biokemijske reakcije, uključujući metabolizam aminokiselina, ugljikohidrata, masnih kiselina, lipida, sintezu nukleinskih kiseline, hemoglobina, sintezu serotonina, dopamina, noradrenalin i gama-aminomaslačna kiselina (GABA) neurotransmitera. Sintetizirati ga...

: ZASTUPLJENOST TEMA IZ ZAŠTITE PRIRODE I OKOLIŠA U NASTAVI PRIRODE I BIOLOGIJE; Jelena Horvat
Danas se o problemima zaštite prirode i okoliša sve više govori, a samo zajednički rad i svjesnost svakog pojedinca mogu ublažiti trenutne posljedice. Zbog toga buđenje svijesti o toj tematici mora započeti što ranije. Učenici o zaštiti prirode i okoliša najviše uče u sklopu nastavnih predmeta priroda i biologija. Detaljnom analizom nastavnog plana i programa dobiven je uvid u količinu nastavnog sadržaja koji se odnosi na zaštitu prirode i okoliša, a provedeno je i...

Paginacija