Paginacija

Faunističko - ekološke značajke danjih leptira (Lepidoptera Rhopalocera) Požeške kotline
Faunističko - ekološke značajke danjih leptira (Lepidoptera Rhopalocera) Požeške kotline
Iva Galić
U razdoblju od ožujka do sredine listopada 2012. godine obavljena su istraživanja faunističko ekoloških značajki danjih leptira (Lepidoptera -Rhopalocera) na 11 lokaliteta na području Požeške kotline .Sakupljeno je 703 jedinke danjih leptira koje su svrstane u 32 vrste i 5 porodica. Najbrojnije vrste danjih leptira Požeške kotline su: Melanargia galathea, Maniola jurtina i Colias crocea. Najveća faunistička sličnost utvrđena je između lokaliteta: Podgorje i Kaptol te Podgorje...
Faunističko istraživanje krijesnica (Coleoptera, Lampyridae) na
 području Hrvatske
Faunističko istraživanje krijesnica (Coleoptera, Lampyridae) na području Hrvatske
Tea Pandurović
Krijesnice (Lampyridae) su porodica kukaca koja pripada redu kornjaša (Coleoptera). Do danas je otkriveno više od 2000 vrsta širom svijeta. Specifične su zbog svoje sposobnosti da bioluminisciraju. Do sada nije postojao detaljan pregled vrsta koje možemo naći na području Republike Hrvatske, posebice u Slavoniji i stoga je cilj ovog istraživanja bilo utvrditi postojanje i upoznati se s faunom krijesnica ovog područja. Istraživanje je provedeno na 14 lokaliteta na području...
Faunističko istraživanje saproksilnih kornjaša na području Parka prirode Kopački rit
Faunističko istraživanje saproksilnih kornjaša na području Parka prirode Kopački rit
Marta Černi
Istraživanje faune saproksilnih kornjaša provedeno je od početka svibnja do kraja kolovoza 2021. godine na području Parka prirode Kopački rit. Za uzorkovanje jedinki primijenjena je metoda prekinutog leta, a na četiri odabrana transekta postavljene su po tri klopke. Provedeno je i praćenje jelenka (Lucanus cervus) prilikom čega su korištene tri metode uzorkovanja (lovne klopke s atraktantom, večernji transekt, pretraživanje stabala). Uzorkovano je ukupno 6050 jedinki svrstanih u...
Faunističko-ekološke značajke bubamara (Coleoptera,Coccinellidae) grada Nove Gradiške i okolnih naselja
Faunističko-ekološke značajke bubamara (Coleoptera,Coccinellidae) grada Nove Gradiške i okolnih naselja
Ana Ribarić
Bubamare ili božje ovčice su kukci (Insecta) iz reda kornjaša (Coleoptera) i porodice Coccinellidae. Cilj ovog rada bio je utvrditi prisutnost i faunistički sastav bubamara na području grada Nove Gradiške i okolnih mjesta unutar Brodsko – posavske županije. Tijekom dvomjesečnog istraživanja 2020. godine, na 6 lokaliteta, uzorkovane su ukupno 622 jedinke iz porodice Coccinellidae. Jedinke su svrstane u 10 vrsta, 10 rodova i 3 potporodice. Kao najbrojnija vrsta utvrđena je...
Faunističko-ekološke značajke obada (Tabanidae) rijeke Cetine
Faunističko-ekološke značajke obada (Tabanidae) rijeke Cetine
Mariana Puškarić
Na području uz rijeku Cetinu u razdoblju od svibnja do kraja rujna 2018. godine obavljena su istraživanja faunističko-ekoloških značajki obada (Tabanidae) na 12 različitih lokaliteta. Sakupljene su 662 jedinke koje su svrstane u 21 vrstu, 6 rodova i 2 podporodice. Pregledom literaturnih podataka i obada u zbirkama kukaca Odjela za biologiju utvđeno je ukupno 35 vrsta obada za istraživano područje. Za područje rijeke Cetine utvrđene su tri nove vrste obada: Hybomitra ciureai,...
Fenolni spojevi, antioksidativna i antibakterijska svojstva
 ekstrakata pokožice deset različitih sorti vinove loze uzgajanih u
 Armeniji
Fenolni spojevi, antioksidativna i antibakterijska svojstva ekstrakata pokožice deset različitih sorti vinove loze uzgajanih u Armeniji
Milica Nedeljković
Vinova loza (Vitis vinifera L.) višegodišnja je penjačica čiji plodovi pokazuju veliku sposobnost antioksidacijskog, antibakterijskog i antifungalnog djelovanja. Zahvaljujući bogatstvu sekundarnim biljnim metabolitima – fenolnim spojevima pripravci grožđa štite organizam od napada patogenih bakterija, ali i stanice od štetnog djelovanja slobodnih radikala u oksidativnom stresu. Stoga je cilj ovoga istraživanja bio eksperimentalno utvrditi ukupan sadržaj fenola, ukupnu...
Fitopatogene gljive
Fitopatogene gljive
Luka Stazić
Fitopatogene gljive ubrajamo u žive uzročnike bolesti. Fitopatogene gljive uzrokuju 75% biljnih bolesti, a u biljke mogu prodrijeti na tri načina, to su: prodiranje kroz prirodne otvore biljke, prodiranje kroz nastale mehaničke ozlijede tkiva biljaka ili izravno prodiranje kroz neozljeđeno tkivo biljaka. Fitopatogene gljive svrstavamo u skupinu parazita jer su svoju prehranu specijalizirale za uzimanje hrane od domadara kojem pri tomu nanose štetu. Mogu biti obligatni i fakultativni...
Fitoplankton Kopačkog jezera u uvjetima ekstremnih poplava
Fitoplankton Kopačkog jezera u uvjetima ekstremnih poplava
Jelena Cindrić
Posljednjih desetljeća sve su učestalija ekstremna hidrološka zbivanja, posebno velike poplave u Podunavskoj regiji. Cilj ovog rada je utvrditi kako su ekstremne poplave Dunava tijekom 2006. godine utjecale na strukturu i dinamiku fitoplanktonske zajednice Kopačkog jezera, najvećeg ali i najplićeg jezera poplavnog područja Kopačkog rita. Tijekom ekstremnog plavljenja Dunava u travnju biomasa fitoplanktona bila je izuzetno mala, a dominirale su dijatomeje, odnosno funkcionalne...
Fitoplankton i fizikalno-kemijski čimbenici melioracijskih kanala Kopačkog rita
Fitoplankton i fizikalno-kemijski čimbenici melioracijskih kanala Kopačkog rita
Anastazija Školka
Istraživanje razvoja fitoplanktonskih zajednica na sedam mjernih postaja u melioracijskim kanalima na području Parka prirode Kopački rit provedeno je u razdoblju od veljače do lipnja 2016. godine. Ove postaje predstavljaju točke ulaska voda na zaštićeno područje, koje su opterećene otpadnim vodama okolnih naselja, farmi, poljoprivrednih i šumskih površina. Praćen je utjecaj promjena fizikalno-kemijskih pokazatelja kvalitete vode na kvantitativni i kvalitativni sastav...
Fitoplankton slavonskih ribnjaka
Fitoplankton slavonskih ribnjaka
Kristina Kligl
Fitoplankton u ribnjacima je od izuzetnog značaja jer predstavlja osnovnu kariku u hranidbenom lancu. Cilj ovog rada je odrediti strukturu fitoplanktonskih zajednica u 4 šaranska ribnjaka (dva s ribljom mlađi i dva s odraslom konzumnom ribom) u ovisnosti o različitim abiotičkim čimbenicima. Sastav fitoplanktonske zajednice je bio sličan u svim istraživanim ribnjacima, međutim međusobno su se razlikovali u dominantnim vrstama. U ribnjaku Donji Miholjac A18, gdje se nalazila...
Fiziološke prilagodbe životinja u vodenom okolišu
Fiziološke prilagodbe životinja u vodenom okolišu
Martina Jambrović
Vodene površine zauzimaju velik udio prostora na Zemlji, a najvećim su dijelom to mora i oceani. Gotovo sve taksonomske skupine životinja zastupljene su u ovim staništima. Obzirom da su životinje evoluirale u morima, život za njih nije pretjerano težak. Međutim za one životinje koje su mora naselile sekundarno, fiziološke funkcije su nešto složenije, pa su morale razviti različite prilagodbe na okoliš u kojem žive. U ovom radu su opisani uvjeti u morskim i oceanskim...
Fiziološki i biokemijski odgovori male vodene leće (Lemna
 minor L.) izložene natrijevom kloridu i 6-benzilaminopurinu
Fiziološki i biokemijski odgovori male vodene leće (Lemna minor L.) izložene natrijevom kloridu i 6-benzilaminopurinu
Ivana Eržić
Osmotski stres izazvan povišenim salinitetom predstavlja ozbiljan problem u svim prirodnim ekosustavima. Zbog osjetljivosti na toksične supstance, brzog rasta i lakog uzgoja, Lemna minor L., mala plutajuća makrofitska vrsta, prikladan je model za proučavanje utjecaja različitih stresnih čimbenika. Cilj ovog rada bio je ispitati fiziološki i biokemijski odgovor male vodene leće tijekom desetodnevnog izlaganja natrijevom kloridu (50, 100 i 150 mM NaCl) i 6-benzilaminopurinu...

Paginacija