prikaz prve stranice dokumenta Metode izdvajanja mikroplastike iz tkiva slatkovodnih beskralježnjaka
Rad nije dostupan
završni rad
Metode izdvajanja mikroplastike iz tkiva slatkovodnih beskralježnjaka
2024. urn:nbn:hr:181:377080
Anastasijevski, Nikolina
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Odjel za biologiju

Citirajte ovaj rad

Anastasijevski, N. (2024). Metode izdvajanja mikroplastike iz tkiva slatkovodnih beskralježnjaka (Završni rad). Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Odjel za biologiju. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:181:377080

Anastasijevski, Nikolina. "Metode izdvajanja mikroplastike iz tkiva slatkovodnih beskralježnjaka." Završni rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Odjel za biologiju, 2024. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:181:377080

Anastasijevski, Nikolina. "Metode izdvajanja mikroplastike iz tkiva slatkovodnih beskralježnjaka." Završni rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Odjel za biologiju, 2024. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:181:377080

Anastasijevski, N. (2024). 'Metode izdvajanja mikroplastike iz tkiva slatkovodnih beskralježnjaka', Završni rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Odjel za biologiju, citirano: 16.10.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:181:377080

Anastasijevski N. Metode izdvajanja mikroplastike iz tkiva slatkovodnih beskralježnjaka [Završni rad]. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Odjel za biologiju; 2024 [pristupljeno 16.10.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:181:377080

N. Anastasijevski, "Metode izdvajanja mikroplastike iz tkiva slatkovodnih beskralježnjaka", Završni rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Odjel za biologiju, Osijek, 2024. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:181:377080

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:181:377080
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovMetode izdvajanja mikroplastike iz tkiva slatkovodnih beskralježnjaka
Naslov (engleski)Methods of microplastic extraction from freshwater invertebrate tissue
AutorNikolina Anastasijevski
MentorBarbara Vlaičević (mentor)
MentorDubravka Čerba (komentor)
Član povjerenstvaBarbara Vlaičević (predsjednik povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Odjel za biologiju
Osijek
Datum i država obrane2024-09-11, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		PRIRODNE ZNANOSTI
Biologija
Sažetak
Plastika je jedan od najvećih ekoloških problema u svijetu. Njenom razgradnjom nastaje mikroplastika (veličina 1 μm do 5 mm) koja može biti građena od toksičnih materijala ili na sebe vezati toksične tvari. Školjkaši su važni filtratori te predstavljaju dobre modelne organizme u istraživanjima mikroplastike, koja kruženjem ulazi u hranidbene mreže i akumulira se u tkivu organizama. Cilj ovog istraživanja bio je isprobati različite metode izolacije mikroplastike iz školjkaša Sinanodonta woodiana (Lea, 1834). Korišteno je pet različitih otopina (10% kalijev hidroksid, 10% natrijev hidroksid, 1:4 10% klorovodična kiselina s 20% dušičnom kiselinom, 20% dušična kiselina i 30% vodikov peroksid), a razgradnja tkiva se ovisno o otopini provodila na sobnoj temperaturi ili na 60°C. Metoda koja se pokazala najboljom bila je razgradnja u lužinama, odnosno razgradnja kalijevim hidroksidom i natrijevim hidroksidom pri višoj temperaturi, zbog najveće brzine razgradnje i lakše izolacije čestica mikroplastike nakon razgradnje.
Sažetak (engleski)
Plastic is one of the biggest ecological problems in the world. As it degrades, it creates microplastic particles (size 1 μm to 5 mm) which can be toxic or can bind toxic materials. Bivalves are important filtrators and represent good model organisms in studying microplastics, which circulate and enter food webs, and accumulate in organisms' tissue. The aim of this research was to test different methods of microplastic extraction from the bivalve Sinanodonta woodiana (Lea, 1834). Five different chemical solutions were used (10% potassium hydroxide, 10% sodium hydroxide, 1:4 10% hydrochloric acid with 20% nitric acid, 20% nitric acid and 30% hydrogen peroxide), and tissue degradation was conducted at room temperature or at 60°C. The method proved to be the best was degradation in alkal solutions, potassium hydroxide and sodium hydroxide, at higher temperature, due to the highest degradation rate and easier isolation of microplastic particles after degradation.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:181:377080
Studijski programNaziv: Biologija
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: preddiplomski
Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) biologije (univ.bacc.biol.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaZatvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2024-10-16 07:06:58