Paginacija
-
-
Učinci različitih tipova mikroplastike na vrste Folosomia candida Willem i Sinella cutviseta Brook
-
Lucija Sara Kovačić Plastika zbog svojih fizikalno-kemijskih svojstava predstavlja jedan od najsvestranijih materijala današnjice. Antropogenim djelovanjem plastika dolazi u okoliš gdje se pod utjecajem ekoloških čimbenika razgrađuje na čestice različitih veličina. U zadnje vrijeme raste interes za istraživanjem izvora, tipova i koncentracija čestica plastike prisutnih u okolišu, te njihovih djelovanja na ondje prisutne organizme. U ovom radu 2 vrste skokuna: (1) Folsomia candida i (2) Sinella...
-
-
Uši (Phthiraptera Anoplura) Hrvatske, fauna i vektorska uloga
-
Kristina Kostadinović Ektoparaziti na pticama i sisavcima, uši, udružene su u jedan red, Phthiraptera. Taj red broji oko 5000 vrsta koje su podijeljene u 4 podreda. Najmanji od njih je podred krvosisajućih uši, Anoplura, sa svoje 543 opisane vrste. Fauna uši (Phthiraptera, Anoplura) u Hrvatskoj slabo je istražena te je poznato tek 14 vrsta. Od tih vrsta, dvije su zabilježene kao vrste koje napadaju čovjeka. To su vrsta Pediculus humanus i vrsta Pthirus pubis. Vrsta Pediculus humanus ima dvije podvrste,...
-
-
VERTIKALNA DISTRIBUCIJA RAZLIČITIH MORFOLOŠKIH OBLIKA VRSTE CYLINDROSPERMOPSIS RACIBORSKII U SAKADAŠKOM JEZERU
-
Ana Milić Cijanobakterija Cylindrospermopsis raciborskii (Woloszynska) Seenaya i Subba Raju je tropska toksična i invazivna vrsta koja se proširila u umjerena područja. Glavni cilj ovog rada bio je utvrditi utjecaj okolišnih čimbenika na vertikalnu distribuciju različitih morfoloških oblika C. raciborskii u razdoblju od srpnja do listopada 2011. godine u Sakadaškom jezeru (Park prirode Kopački rit). Početak razvoja C. raciborskii utvrđen je u kolovozu kada je zabilježen samo jedan...
-
-
Valorizacija novootkrivene populacije ivanjskog rovaša
(Ablepharus kitaibelii) na lokaciji Stinice
-
Krešimir Mandić Ivanjski rovaš (Ablepharus kitaibelii) je najmanji gušter u Hrvatskoj te jedan od najmanjih
guštera Europe. Njegova ukupna dužina tijela doseže najviše 13 cm dok im je težina između
0,7 i 1,5 grama. U Hrvatskoj je ivanjski rovaš ograničen na vrlo malo područje u Parku prirode
Papuk te na nekoliko lokaliteta u gradu Iloku i bližoj okolici. Na Papuku je vrsta ograničena na
područje toplih južnih padina vrhova Turjak-Mališćak-Pliš, iznad Velike. U 2019. godini vrsta
je...
-
-
Važnost crteža u istraživanju morfologije ljekovitih predstavnika porodice usnača (Lamiaceae)
-
Mihaela Kalčić Botanička ilustracija je disciplina kojom se bave znanstvenici, biolozi,
umjetnici i ilustratori te iziskuje vještinu preciznog realističnog crtanja kao i dobro poznavanje biologije,
morfologije i anatomije biljaka. Ljekoviti predstavnici porodice usnača (Lamiaceae) razlikuju se u
morfološkim osobinama i ljekovitim svojstvima zbog čega je nužno raspoznavati vrste međusobno, u čemu
nam pomažu ilustrirani prikazi biljnih vrsta. Ljekovita svojstva potječu uglavnom iz sastava...
-
-
Važnost herbarijskih zbirki
-
Marina Boček U ovom radu analizirana je botanička zbirka Odjela za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u
Osijeku. Analizom herbarija utvrđeno je da sadrži 1036 biljnih svojti iz 117 biljnih porodica odnosno 1361
herbarijski primjerak. Svojtama najbrojnije porodice su: Lamiaceae, Fagaceae i Asteraceae. Najstariji
herbarijski primjerak je ljekovita slezenica (Asplenium ceterach) L. iz 1961. godine koja potječe s područja
Banja Luke. Herbarijske biljke uglavnom potječu s područja...
-
-
Važnost regeneracije kod bodljikaša (Echinodermata)
-
Milica Nedeljković Regeneracija je važan regulatorni proces obnove oštećenih i izgubljenih dijelova tijela životinje
nakon ozljede, izlaganja stresu ili uslijed bijega od predatora. U ovome radu opisan je proces
regeneracije pet razreda bodljikaša, njihov regeneracijski potencijal kao i pojava i razvoj
regeneracije tijekom evolucije. Dosadašnja istraživanja i najnovija saznanja o regeneraciji kod
bodljikaša uvelike će doprinijeti istraživanjima regeneracije na kralježnjacima točnije
sisavcima...
-
-
Viroze u komercijalnom uzgoju biljaka
-
Dunja Grgurević U ovom radu opisane su odabrane virusne bolesti značajne u komercijalnom
uzgoju biljaka. U uvodnom dijelu radu navode se osnovni podaci o povijesti virusa, njihovim osobinama,
promjenama koje uzrokuju i načina na koji se virusi šire unutar i između biljaka. Detaljnije su opisana svojstva
sljedećih komercijalno značajnih virusa: virus mozaika duhana, virus mozaika krastavca, virus šarke šljive,
virus mozaika ovsika, x-virus krumpira i virus mozaika pšenice.
-
-
Virulentnost fitopatogene gljive Ophiostoma novo-ulmi
-
Bruno Ćaleta Fitopatogena gljiva Ophiostoma novo-ulmi uzročnik je druge pandemije izrazito
destruktivne holandske bolesti brijesta. Vrsta O. novo-ulmi dijeli se na dvije podvrste: O. novo-ulmi ssp. novoulmi i O. novo-ulmi ssp. americana, između kojih postoji parcijalna reproduktivna barijera zbog čega je moguća
njihova hibridizacija u prirodi. U ovom radu analizirani su izolati gljive O. novo-ulmi s područja Hrvatske. Za
determinaciju podvrsta i njihovih hibrida primijenjena je PCR-RFLP analiza...
-
-
Visokovrijedni bioprodukti iz mikroalgi i njihova upotreba
-
Fabijan Iljkić Mikroalge su fotosintetski organizmi mikroskopskih dimenzija koji naseljavaju
sve vodene biotope na Zemlji. U današnje vrijeme sve više privlače znanstvenu pozornost
prvenstveno kao obnovljivi izvor energije u proizvodnji biogoriva, ali jednako tako i zbog
niza visokovrijednih spojeva koje sadrže u svojim stanicama. Cilj ovog rada je pregledno
iznijeti aktualne spoznaje vezane uz vrste visokovrijednih bioprodukata dobivenih iz
mikroalgi, postupke proizvodnje i njihovu upotrebu....
-
-
Vitamin B6 i derivati
-
Valentina Koloda Spojevi piridoksin, piridoksal, piridoksamin i njihovi 5´-fosfati čine skupinu vitamina
B6. Aktivni endogeni metaboliti vitamina B6, piridoksal fosfata i piridoksamin fosfata najvažniji
su koenzimi koji su uključeni u razne biokemijske reakcije, uključujući metabolizam
aminokiselina, ugljikohidrata, masnih kiselina, lipida, sintezu nukleinskih kiseline,
hemoglobina, sintezu serotonina, dopamina, noradrenalin i gama-aminomaslačna kiselina
(GABA) neurotransmitera. Sintetizirati ga...
-
-
ZASTUPLJENOST TEMA IZ ZAŠTITE PRIRODE I OKOLIŠA U NASTAVI PRIRODE I
BIOLOGIJE
-
Jelena Horvat Danas se o problemima zaštite prirode i okoliša sve više govori, a samo zajednički rad i svjesnost svakog
pojedinca mogu ublažiti trenutne posljedice. Zbog toga buđenje svijesti o toj tematici mora započeti što ranije.
Učenici o zaštiti prirode i okoliša najviše uče u sklopu nastavnih predmeta priroda i biologija. Detaljnom
analizom nastavnog plana i programa dobiven je uvid u količinu nastavnog sadržaja koji se odnosi na zaštitu
prirode i okoliša, a provedeno je i...
Paginacija