Pages

Pozitivni učinci biljnih polifenola na zdravlje: molekularni mehanizam
Pozitivni učinci biljnih polifenola na zdravlje: molekularni mehanizam
Ivana Maslać
Biljni polifenoli su sekundarni metaboliti koji sadrži mnogobrojne fenolne skupine zahvaljujući kojima imaju izrazito antioksidativno djelovanje. Važnu ulogu u istraživanju polifenola ima njihova boiraspoloživost na koju utječu različiti okolišni faktori, način prerade i čuvanja biljaka, te također crijevna mikroflora. Brojna istraživanja ukazuju na njihove pozitivne učinke u sprječavanju i liječenju različitih kroničnih bolesti te očuvanju i poboljšanju općeg stanja...
Praksa formativnog vrednovanja i promjene u praksi nastale tijekom refleksivnog učenja učitelja
Praksa formativnog vrednovanja i promjene u praksi nastale tijekom refleksivnog učenja učitelja
Matija Grgošević
Brojne i kontinuirane promjene u odgojno-obrazovnom procesu zahtijevaju od učitelja adaptivnu ekspertizu zbog čega inicijalno obrazovanje postaje nedostatno. Stručno usavršavanje koje je dio profesionalnog razvoja sve više zauzima bitnu ulogu pri upotpunjavanju složenog kompetencijskog profila učenika. U ovom radu su se pratile promjene dvije učiteljice koje u osnovnoj školi predaju Biologiju u formativnom vrednovanju (pristupu vrednovanja za učenje i pristupu vrednovanja kao...
Praksa i razumijevanje vrijednosti formativnog vrednovanja učitelja i nastavnika Prirode i Biologije
Praksa i razumijevanje vrijednosti formativnog vrednovanja učitelja i nastavnika Prirode i Biologije
Valentina Koloda
Formativno vrednovanje je ključni dio odgojno-obrazovnog procesa koji uvelike utječe na učenika, njegovo učenje kao i njegova postignuća. S obzirom da praksa prepoznavanja formativnog vrednovanja na pristupe vrednovanja za učenje i kao učenje je uvedena 2019. godine, cilj ovog diplomskog rada bio je utvrditi praksu i procijenjenu vrijednost formativnog vrednovanja učitelja i nastavnika Prirode i Biologije s obzirom na radno iskustvo, geografsku pripadnost i inicijalno obrazovanje....
Praćenje bioloških osobitosti velikog livadnog plavca Phengaris
 (=Maculinea) teleius (Bergsträsser, 1779) i zagasitog livadnog
 plavca Phengaris (=Maculinea) nausithous (Bergsträsser, 1779)
 na području vlažne livade u Zovju u Koprivničko - križevačko
Praćenje bioloških osobitosti velikog livadnog plavca Phengaris (=Maculinea) teleius (Bergsträsser, 1779) i zagasitog livadnog plavca Phengaris (=Maculinea) nausithous (Bergsträsser, 1779) na području vlažne livade u Zovju u Koprivničko - križevačko
Valentina Hertelendi
Vrste Phengaris (=Maculinea) teleius (Bergsträsser, 1779) i Phengaris (=Maculinea) nausithous (Bergsträsser, 1779) nalaze se na IUCN-ovom popisu ugroženih životinja svijeta i na Europskoj crvenoj listi ugroženih danjih leptira. Obje vrste imaju specifičan životni ciklus. Hrane se i polažu jaja u cvatove ljekovite krvare (Sanguisorba officinalis L.), ali većinu svog života provode u mravinjacima roda Myrmica u simbiontskom odnosu mirmekofilije. Vrste su uglavnom ugrožene zbog...
Praćenje i procjena utjecaja zagađenja u tlu
Praćenje i procjena utjecaja zagađenja u tlu
Antea Đurić
Zagađenje tla raznim anorganskim i organskim spojevima predstavlja ozbiljan ekološki problem s kojim se suočava današnja populacija. Zbog stalnog unosa štetnih tvari u tlo postoji širok spektar izvora onečišćenja te širok spektar metoda i pristupa pri procjeni i praćenju onečišćenja tla. Provedena su mnoga istraživanja na različitim organizmima putem kojih se pokušava dobiti realnija slika o stanju tla. Gujavice su vrlo važni organizmi u ekosustavu tla s obzirom na...
Praćenje populacije vidre ( Lutra lutra L. ) na području Šarkanjskog dunavca
Praćenje populacije vidre ( Lutra lutra L. ) na području Šarkanjskog dunavca
Franko Vadlja
Europska vidra (Lutra lutra) životinja je povezana s vodom te je Šarkanjski dunavac, područje ovog istraživanja u blizini mjesta Draž u Baranji prije revitalizacije bilo njezino obitavalište. Cilj istraživanja bio je odrediti je li vidra i nakon provedene revitalizacije vodotoka prisutna na tom području te procijeni brojnost populacije. Korištena metoda je neinvazivna što znači da nema uznemiravanja same vidre, a istraživanje se temeljilo na prikupljanju podataka o izmetu,...
Praćenje promjena u načinu poučavanja učitelja koji se profesionalno razvijaju stručnim usavršavanjem osmišljenim prema značajkama učinkovitog stručnog usavršavanja
Praćenje promjena u načinu poučavanja učitelja koji se profesionalno razvijaju stručnim usavršavanjem osmišljenim prema značajkama učinkovitog stručnog usavršavanja
Ivan Kujundžić
Stručno usavršavanje, kao dio profesionalnog razvoja, treba izazvati promjene u znanju i vještinama učitelja koje pak izazivaju promjene u nastavi i poboljšanja učenja učenika. S toga je cilj diplomskog rada bio utvrditi promjene u načinu poučavanja do kojih dolaze učiteljice Biologije koje se profesionalno razvijaju stručnim usavršavanjem koje uključuje podršku stručnjaka i primjenu naučenog, kritičku analizu te samorefleksiju. Promjene su se pratile i utvrđivale...
Praćenje sezonske dinamike pčelinjeg otrova s obzirom na pčelinju ispašu i metaboličke uvjete vrste Apis mellifera carnica (Pollman, 1879)
Praćenje sezonske dinamike pčelinjeg otrova s obzirom na pčelinju ispašu i metaboličke uvjete vrste Apis mellifera carnica (Pollman, 1879)
Jelena Plačković
Pčelinji otrov jedinstveno je oružje životinjskog carstva, a specifična otrovna žlijezda odgovorna je za njegovo izlučivanje. Više od 80% otrova čini voda, dok ostatak čini veliki broj biološki aktivnih tvari koje imaju ulogu u zaštiti pčelinjeg društva. Najčešće korištena metoda za prikupljanje otrova je stimulacija pčela električnom strujom pomoću skupljača otrova. Mnogi abiotički i biotički čimbenici utječu na količinu proizvedenog otrova. Cilj ovog rada je...
Praćenje stanja populacije kiseličnog vatrenog plavca Lycaena dispar (Haworth, 1803) na području Parka prirode Kopački rit
Praćenje stanja populacije kiseličnog vatrenog plavca Lycaena dispar (Haworth, 1803) na području Parka prirode Kopački rit
Elena Perić
Vrsta kiseličin vatreni plavac Lycaena dispar (Haworth, 1803) pripada najraznolikijoj porodici danjih leptira Lycaenidae, te se nalazi se na IUCN-ovom popisu ugroženih životinja svijeta i na Europskoj crvenoj listi ugroženih danjih leptira. Naseljava uglavnom područja nizinskih vlažnih livada i močvarne rubove rijeka, kanala, potoka i jezera na kojima su povoljni uvjeti za razvoj biljke hraniteljice i ovipozicijske biljke ove vrste (Rumex spp.). Kiseličin vatreni plavac je uglavnom...
Pregled istraživanja mezofaune tla u Hrvatskoj
Pregled istraživanja mezofaune tla u Hrvatskoj
Vita Nemec
Tlo je jedan od najznačajnijih faktora održanja biološke raznolikosti. Ono predstavlja vitalni resurs koji predstavlja izvor hranjivih tvari za pojedine trofičke sustave. Fauna tla, koja obuhvaća različite skupine organizama, ima značajan i višestruki utjecaj na fizičke i kemijske procese u tlu. Prema veličini organizama, faunu tla dijelimo na mikrofaunu, mezofaunu, makrofaunu. Razgradnja organske tvari, transformacija otpadnih materijala koji postaju hranjive tvari za biljke te...
Pregled istraživanja noćnih leptira (Lepidoptera:Heterocera) Parka prirode Kopački rit
Pregled istraživanja noćnih leptira (Lepidoptera:Heterocera) Parka prirode Kopački rit
Ivan Sirovica
Istraživanje je provedeno od siječnja 2009. godine do listopada 2011. godine. Za hvatanje noćnih leptira korištene su Wilkinsonove klopke u kojima su kao atraktanti postavljene ultraljubičaste svjetiljke od 15W. Skupljanje uzoraka provedeno je prosječno dva puta mjesečno unutar 3 lokaliteta s različitom biljnom asocijacijom, na lokalitetu Vemeljski Dunavac nalazi se šuma veza i poljskog jasena, na lokalitetu Pustare Tikveš nalazi se šumska zajednica crne i bijele topole, a na...
Preliminarno istraživanje lisnih uši (Hemiptera; Aphididae) kao
 prekursora pčelinje paše na području Gorskog kotara i
 Hrvatskog primorja
Preliminarno istraživanje lisnih uši (Hemiptera; Aphididae) kao prekursora pčelinje paše na području Gorskog kotara i Hrvatskog primorja
Ivan Rimac
Lisne uši su mali kukci mekanog tijela, kruškolikog ili ovalnog oblika. Općenito se smatraju štetočinama, posebice u poljoprivredi gdje često uzrokuju velike materijalne štete. Međutim, mogu biti i korisne što se ogleda kroz medenje odnosno izlučivanje medne rose. Mednu rosu zatim, kao odbačen višak hranjivih tvari, prikupljaju pčele i odnose u košnice gdje iskorištavaju tu slatkastu tekućinu u svrhu proizvodnje posebnog meda – meduna (medljikovca). Međutim, sve je...

Pages