Pages
-
-
Fotosinteza u mesojednih biljaka
-
Ivana Marinović Fotosinteza kod mesojednih biljaka tema je koja se još uvijek istražuje.
Maksimalna stopa fotosinteze kod mesojednih biljaka je dvostruko niža u odnosu na stopu fotosinteze
kod nemesojedne biljke što može biti posljedica visoke specijalizacije tkiva zamki. Hvatanje plijena
ima utjecaj na neto stopu fotosinteze, meĎutim samo u onim dijelovima biljaka koje su i bez hranjenja
učinkovitije u procesu fotosinteze. Osim toga, hvatanje plijena ima značajan utjecaj na rast i
reprodukciju...
-
-
Fotosinteza u uvjetima umjetnog osvjetljenja
-
Matea Jukić Biljkama je za normalan rast i razvoj, te proizvodnju organske tvari potrebna sunčeva energija. U sustavima za kontrolirani uzgoj biljaka prirodna svijetlost se nadopunjuje ili u potpunosti zamjenjuje umjetnim izvorima osvjetljenja. Tradicionalni izvori svijetlosti, poput HPS i MH, nisu dovoljno učinkoviti i generiraju puno operativne topline pa se javlja potreba za novim održivim i energetski učinkovitijim izvorom osvjetljenja. LED svjetla inovativni su izvor umjetnog osvjetljenja za...
-
-
Funkcionalne skupine fitoplanktona rijeke Drave
-
Katarina Peharda Kako se tradicionalna taksonomska klasifikacija pokazala nedovoljno osjetljivom, u ovom je radu s ciljem boljeg razumijevanja i praćenja promjena fitoplanktona riječnog ekosustava korišten koncept funkcionalnih skupina kojeg je definirao Reynolds i sur. (2002), a revidirala Padisák i sur. (2009). Istraživanja kvalitativnog i kvantitativnog sastava potamoplanktona i fizikalno-kemijskih svojstava rijeke Drave obavljena su na jednom lokalitetu, desnoj obali grada Osijeka, tijekom...
-
-
Funkcionalne skupine zooplanktona
-
Vlatka Kakučka Cilj ovoga rada bio je istražiti funkcionalne skupine zooplanktona
(rašljoticalci, veslonošci) jezera Sakadaš (PP Kopački rit) te utvrditi na koji način sezonske varijacije ekoloških
čimbenika djeluju na njihovu sukcesiju. Uzorci su prikupljani mjesečnom dinamikom (veljača-rujan) tijekom
2021. godine te je zabilježeno 10 vrsta planktonskih rakova. Vrste su svrstane u funkcionalne skupine:
predatori, učinkoviti i neučinkoviti mikrofiltratori te makrofiltratori....
-
-
GENETIČKI DOPRINOS MEHANIZMIMA VIRULENTNOSTI U VRSTE Campylobacter fetus subsp. venerealis
-
Dina Vorkapić Campylobacter fetus subsp. venerealis (Cfv) je patogen koji kolonizira goveđi spolni sustav uzrokujući pobačaj i neplodnost. Pretpostavlja se da geni fic1 i fic2, pronađeni u genomu ove podvrste, doprinose njenoj virulentnosti i prilagodbi na domaćina, te da produkti ovih gena, efektorni proteini Fic1 i Fic2, funkcioniraju kao toksin-antitoksin sustav unutar bakterijske stanice. Navedeni geni proučavani su u ovom radu te je predložen njihov odnos i funkcija unutar Cfv.
-
-
GENOTOKSIČNI BIOMARKERI – KARAKTERISTIKE I PRIMJENA
-
Antonio Šimić Genotoksikologija objašnjava utjecaj kemijskih i fizikalnih faktora na genetski materijal
koji uzrokuju nasljedne promjene (mutacije) u strukturnom integritetu genoma (mutagenost).
Provedbom odgovarajućih in silico (računalnih), in vitro (na staničnim kulturama ili
bakterijama) ili in vivo (na živim organizmima) metoda dobivaju se podaci o genotoksičnom
karakteru testiranog kemijskog spoja. In silico tehnike istraživanja genotoksičnosti kemikalija
imaju primjenu u preliminarnim...
-
-
GNIJEŽĐENJE BIJELE RODE (Ciconia ciconia L. 1785) U OSJEČKO-BARANJSKOJ ŽUPANIJI
-
Sanela Horvat Bijela roda (Ciconia ciconia L.1758.) je ptica gnjezdarica riječnih dolina kontinentalne Hrvatske. Istraživanjem na području Osječko-baranjske županije, od 20.travnja do 10.srpnja 2014., u 95 naselja zabilježeno je 189 gnijezda bijele rode od kojih je 167 (88.36 %) bilo aktivno, a 22 (11.64%) neaktivno. Od 167 parova koji su započeli gniježđenje, u ukupno 74 nije bilo pomlatka, u 21 gnijezdu bilo je po jedno mlado, u 27 gnijezda bilo je po dva mlada, u 18 gnijezda bilo je po tri...
-
-
Genetički mehanizmi alergijskih bolesti
-
Katarina Benčić Alergijske bolesti nasljedne su bolesti čija se učestalost značajno povećala u
posljednjih 50 godina. Istraživanjima je utvrđena njihova korelacija s ekspresijom pojedinih gena, a simptomi
alergijskih reakcija posljedica su kaskadnih reakcija i međudjelovanja upalnih procesa. Novi pristupi u
istraživanjima kao što su Next Generation Sequencing (NGS) i Genome Wide Association Studies (GWAS)
omogućavaju ispitivanje različitih kategorija unutar i između populacija te razvijaju...
-
-
Genotipske razlike u fiziološkom odgovoru klijanaca kukuruza na
zasušivanje
-
Matea Marelja Ograničena dostupnost vode jedan je od glavnih čimbenika oksidativnog stresa u biljkama, a u takvim uvjetima
nastaju reaktivne kisikove jedinke (ROS) koje oštećuju biološke membrane i stanične strukture. Cilj ovog
istraživanja bio je odrediti kako stres uvjetovan zasušivanjem utječe na fiziološki odgovor različitih genotipova
klijanaca kukuruza (Zea mays L.). Zasušivanje je u većini genotipova izazvalo povećanje koncentracije lipidne
peroksidacije, vodikovog peroksida i...
-
-
Gniježđenje bijele rode (Ciconia ciconia L. 1758) u istočnom dijelu
Brodsko-posavske županije
-
Nikolina Nađ Bijele rode gnijezde u kontinentalnom dijelu Hrvatske, te je hrvatska populacija procijenjena na 1 100-1 300
parova. Prema IUCN-u, u Europi i u Hrvatskoj bijele rode pripadaju kategoriji „LC“, najmanje zabrinjavajućih
vrsta. Bijele rode pogodne su za monitoring zbog svog načina gniježđenja u blizini ljudi, ali i zbog predatorskog
načina ishrane jer plijen nalaze na mozaičnim staništima poljoprivrednih, livadnih i vlažnih područja. Cilj ovog
istraživanja bio je utvrditi...
-
-
Gniježđenje bijele rode (Ciconia ciconia L. 1758.) duž rijeke Vuke u Osječko-baranjskoj županiji tijekom 2021. godine
-
Antea Đurić Bijela roda (Ciconia ciconia L.) ptica je močvarica koja obitava i gnijezdi na području kontinentalne Hrvatske. Prema procjenama hrvatsku populaciju čini 1100-1300 parova. Gnijezde se u selima i gradovima, u okolini poljoprivrednih i vlažnih staništa te pašnjaka i travnjaka koji im predstavljaju važan izvor prehrane. Rode su životom vezane uz ljude, gnijezda najčešće prave na dimnjacima kuća, drvenim ili betonskim stupovima, i stupovima javne rasvjete koji mogu sadržavati...
Pages
