Makrozoobentos čine vodeni beskralježnjaci veći od 500 µm, koji većinu svog života provode na ili u sedimentu. Zajednica makrozoobentosa je osjetljiva na promjene okolišnih uvjeta, što se može uočiti u promjenama njihovog sastava i strukture, radi čega se smatraju važnim bioindikatorom u kopnenim vodama. Ličinke trzalaca (Chironomidae, Diptera) često su najbrojniji predstavnici makrozoobentosa jer su vrlo prilagodljivi i naseljavaju sve tipove vodenih staništa. Uz to, ključna su komponenta hranidbenih mreža, indikatori su stanja i kvalitete vodenih tijela. Krajem kolovoza te početkom rujna 2016. godine, provedeno je istraživanje u akumulacijama „Jošava“ (srednja dubina 1 m) i „Pakra“ (srednja dubina 2,7 m). U svakoj akumulaciji, na dva lokaliteta, bentos je uzorkovan ručnom mrežom okvira 25 cm x 25 cm, veličine pora 500 μm te su određeni fizikalno-kemijski parametri vode (npr. koncentracija O2, pH, nitrati, KPK, TSS). U makrozoobentosu obje akumulacije pronađena je najveća brojnost ličinki trzalaca. Uočene su i razlike u strukturi te zajednice, zbog različitih supstrata i hirdomorfoloških uvjeta u vodenim tijelima, primjerice prisutnost jedinki roda Cricotopus zbog razvijenih makrofita. Na lokalitetu Pakra-1 najbrojnije su dvije svojte potporodice Orthocladiinae: Cricotopus intersectus i Cricotopus gr. sylvestris. U značajnom broju, na lokalitetu Pakra-2 pronađen je predstavnik potporodice Chironominae Cladotanytarsus sp. Oba lokaliteta „Jošave“ karakterizira puno manja brojnost ličinki, nego u „Pakri“, s najbrojnijim svojtama Glyptotendipes pallens agg. te Parachironomus gracilior. S obzirom na rezultate izmjerenih okolišnih parametara vode te dobivene ocjene ekoloških stanja temeljem sastava makrozoobentosa, utvrđen je antropogeni utjecaj na zajednice obje akumulacije.