Paginacija

Bakteriologija izvorske vode Papuka
Bakteriologija izvorske vode Papuka
Doris Iličić
Cilj ovog istraživanja bio je odrediti prisustvo koliformnih bakterija na nekoliko odabranih izvora te shodno tomu procijeniti da li je voda prikladna za piće. Također ispitano je preživljavanje namjerno dodanih koliformnih bakterija u mikrokozmičkim laboratorijskim uvjetima. Rezultati istraživanja su pokazali da je voda iz izvora Kokočak sadržavala povećan ukupan broj mikroorganizama te koliformne bakterije, te kao takva nije prikladna za piće. Ostala ispitana izvorišta...
Bare Kopačkog rita, važno stanište i refugij makrobeskralježnjaka poplavnog područja Dunava
Bare Kopačkog rita, važno stanište i refugij makrobeskralježnjaka poplavnog područja Dunava
Ramona-Ana Davidović
Bare su mala vodna tijela u kojima, kao i kod ostalih plitkih stajaćica, svjetlost prodire do dna i omogućava razvoj makrofitske vegetacije, koja podržava veću raznolikost zajednice beskralježnjaka u odnosu na staništa bez vegetacije. Istraživanje je provedeno u rujnu 2020. godine na 10 lokaliteta na području Kopačkog rita. Na svakom lokalitetu uzorkovani su sediment i makrofitska vegetacija. Taksonomske skupine beskralježnjaka epifitskih zajednica i makrozoobentosa su prebrojane i...
Barkodiranje vrsta roda Hydrochara (Coleoptera, Hydrophillidae)
Barkodiranje vrsta roda Hydrochara (Coleoptera, Hydrophillidae)
Andrea Radić
Vodeni kornjaši pripadaju velikom koljenu člankonožaca. Red kornjaša (Coleoptera) broji oko 400 000 opisanih vrsta. Porodica Hydrophilidae ima jako veliki broj prestavnika i žive na različitim tipovima staništa. U rodu Hydrochara nalazi se 23 vrste, od kojih se na području Hrvatske nalazi 2 vrste, H. flavipes i H. caraboides. Budući da imaju veliku morfološku sličnost, na temelju barkodiranja i molekularnog markera za gen citokrom oksidazu podjedinicu I (COI), odredile su se vrste...
Beskralježnjaci kao nametnici u kralježnjacima
Beskralježnjaci kao nametnici u kralježnjacima
Ivan Sirovica
Velik broj beskralježnjaka parazitira u/na kralježnjacima te tako utječe na njihovo zdravlje. Prijenosnici su, ali i uzročnici mnogih bolesti. Dijele se ne endoparazite i ektoparazite. Parazitski način života zabilježen je kod svojti Platyhelminthes, Nematoda, Annelida i Arthropoda.
Biljke kao prirodni lijekovi
Biljke kao prirodni lijekovi
Ivana Gajski
Istraţivanje tradicionalne primjene ljekovitog bilja provedeno je na području Baranje od lipnja do rujna 2019. godine te je obuhvatilo 27 ispitanika. UtvrĎeno je da ispitanici koriste 44 biljne svojte iz 24 porodice. Najviše biljnih svojti koriste ispitanici izmeĎu 61 i 70 godina. Ukupno 56,8% navedenih biljnih svojti ispitanici sami uzgajaju, dok je 43,2% svojti samoniklo. Biljne svojte najčešće koriste za liječenje bolesti dišnog, probavnog, kardiovaskularnog i neurološkog...
Biljne invertaze u odgovoru na biotički stres
Biljne invertaze u odgovoru na biotički stres
Anamarija Benković
Pri interakciji biljke i patogena dolazi do modifikacije metabolizma biljkedomaćina što rezultira povećanjem energije i proizvodnje spojeva koji su izvor ugljika, kao što su saharoza, glukoza i fruktoza. Osim što je glavni transportni oblik ugljikohidrata u biljaka, saharoza, kao i njene komponente fruktoza i glukoza, važne su signalne molekule uključene u signalne puteve koji dovode do aktivacije obrambenog odgovora biljke. Cilj ovog istraživanja je odrediti ulogu sukrolitičkog...
Biljne lipoksigenaze i njihova fiziološka uloga
Biljne lipoksigenaze i njihova fiziološka uloga
Magdalena Grgić
Selen kao mikronutrijent u biljkama može imati dvojno djelovanje. U malim količinama djeluje antioksidacijski, potičući aktivnost mnogih enzima koji sudjeluju u odgovoru na oksidacijski stres, dok u velikim količinama djeluje prooksidacijski i toksično. Cilj ovog rada bio je odrediti utjecaj različitih koncentracija selena u obliku selenita i selenata na ekspresiju lipoksigenaza (LOX) i razinu lipidne peroksidacije (LPO) u izdancima pšenice (Triticum aestivum L.). LOX su enzimi koji...
Biokemijska podloga razvoja alergije na hranu
Biokemijska podloga razvoja alergije na hranu
Ivona Arić
Alergija na hranu je visoko na ljestvici zastupljenosti autoimunih bolesti, posebno u dobro razvijenim zemljama. Bolest je u većini slučajeva nasljedna. Nastaje potaknuta vanjskim ili unutarnjim faktorima. Unutarnji faktori su genetički i na njih ne možemo utjecati, no vanjski faktori su izloženost alergenu, količina stresa, način prehrane i slično što možemo kontrolirati. Nakon unošenje hrane dolazi do provjere učinka njenih proteina. U slučaju da protein u tijelu ne...
Biokemijske metode u postupku dokazivanja procesa degeneracije u mozgu
Biokemijske metode u postupku dokazivanja procesa degeneracije u mozgu
Mariana Puškarić
Neurodegenerativne bolesti odnose se na oštećenja mozga koja u većini slučajeva izazivaju demenciju i smrt neurona. U radu su objašnjene metode kojima se neurodegeneracije mogu dokazati i pomoću kojih se istražuju. Metode su podjeljenje na citogenetičke (in situ hibridizacija i fluorescentna in situ hibridizacija), imunohistokemijske (prepoznavanje ciljnih antigena pomoću određenih protutijela) i tehnike za vizualizaciju moždanog tkiva i aktivnosti moždanih stanica. Osim metoda...
Biokemijski mehanizmi u procesu učenja
Biokemijski mehanizmi u procesu učenja
Suzana Blažanović
Učenje i pamćenje odnose se na različite aspekte istog neuroplastičnog fenomena: učenje je indukcija s ponašanjem povezanih neuralnih promjena putem iskustva, a pamćenje je njihovo održavanje i izražavanje u obliku promjene ponašanja. Biokemijski mehanizmi, koji su detaljno objašnjeni u nastavku, temelj su i razvoj dugoročnog potenciranja (LTP) i učenja pasivnim izbjegavanjem (PAL) u mladom piliću. Važnu ulogu u učenju i pamćenju imaju biološke molekule kao što su:...
Biologija i ponašanje sivog vuka (Canis lupus L.)
Biologija i ponašanje sivog vuka (Canis lupus L.)
Ella Baus
Sivi vuk (Canis lupus, L.) najveći je pripadnik porodice pasa (Canidae). Pokazuje ogromnu ekološku fleksibilnost s obzirom na različita staništa sjeverne Zemljine polutke, od arktičke tundre do suhih područja Bliskog istoka. Socijalna je životinja koja cijeli svoj život provodi u čoporu – lovi, podiže potomstvo i brani svoj teritorij. Kao vrhunski predator ima vrlo važnu ulogu u očuvanju bioraznolikosti i ekosustava u kojem živi
Biologija, rasprostranjenost i status ugroženosti ivanjskog rovaša, Ablepharus kitaibelli (Bibron & Bory de Saint-Vincent 1833)
Biologija, rasprostranjenost i status ugroženosti ivanjskog rovaša, Ablepharus kitaibelli (Bibron & Bory de Saint-Vincent 1833)
Iva Marković
Ivanjski rovaš (Ablepharus kitaibelli) jedan je od najmanjih europskih guštera, a ujedno i najmanja vrsta guštera u Hrvatskoj. Rasprostranjenost vrste u Hrvatskoj ograničena je na izoliranim populacijama na planini Papuk i gradskom parku u Iloku zbog specifičnih klimatskih i edafskih uvjeta te ljudske prisutnosti. Potrebno je povećati zaštitu staništa kako ne bi došlo do gubitka populacija na tim područjima i kako bi se očuvala vrsta.

Paginacija