Paginacija
-
-
Biljke kao prirodni lijekovi
-
Ivana Gajski Istraţivanje tradicionalne primjene ljekovitog bilja provedeno je na području
Baranje od lipnja do rujna 2019. godine te je obuhvatilo 27 ispitanika. UtvrĎeno je da ispitanici koriste 44 biljne
svojte iz 24 porodice. Najviše biljnih svojti koriste ispitanici izmeĎu 61 i 70 godina. Ukupno 56,8% navedenih
biljnih svojti ispitanici sami uzgajaju, dok je 43,2% svojti samoniklo. Biljne svojte najčešće koriste za liječenje
bolesti dišnog, probavnog, kardiovaskularnog i neurološkog...
-
-
Biljne invertaze u odgovoru na biotički stres
-
Anamarija Benković Pri interakciji biljke i patogena dolazi do modifikacije metabolizma biljkedomaćina što rezultira povećanjem energije i proizvodnje spojeva koji su izvor ugljika, kao što su saharoza,
glukoza i fruktoza. Osim što je glavni transportni oblik ugljikohidrata u biljaka, saharoza, kao i njene
komponente fruktoza i glukoza, važne su signalne molekule uključene u signalne puteve koji dovode do
aktivacije obrambenog odgovora biljke. Cilj ovog istraživanja je odrediti ulogu sukrolitičkog...
-
-
Biljne lipoksigenaze i njihova fiziološka uloga
-
Magdalena Grgić Selen kao mikronutrijent u biljkama može imati dvojno djelovanje. U malim količinama djeluje antioksidacijski, potičući aktivnost mnogih enzima koji sudjeluju u odgovoru na oksidacijski stres, dok u velikim količinama djeluje prooksidacijski i toksično. Cilj ovog rada bio je odrediti utjecaj različitih koncentracija selena u obliku selenita i selenata na ekspresiju lipoksigenaza (LOX) i razinu lipidne peroksidacije (LPO) u izdancima pšenice (Triticum aestivum L.). LOX su enzimi koji...
-
-
Biokemijska podloga razvoja alergije na hranu
-
Ivona Arić Alergija na hranu je visoko na ljestvici zastupljenosti autoimunih bolesti, posebno u dobro razvijenim
zemljama. Bolest je u većini slučajeva nasljedna. Nastaje potaknuta vanjskim ili unutarnjim faktorima.
Unutarnji faktori su genetički i na njih ne možemo utjecati, no vanjski faktori su izloženost alergenu,
količina stresa, način prehrane i slično što možemo kontrolirati. Nakon unošenje hrane dolazi do provjere
učinka njenih proteina. U slučaju da protein u tijelu ne...
-
-
Biokemijske metode u postupku dokazivanja procesa degeneracije u mozgu
-
Mariana Puškarić Neurodegenerativne bolesti odnose se na oštećenja mozga koja u većini slučajeva izazivaju demenciju i smrt neurona. U radu su objašnjene metode kojima se neurodegeneracije mogu dokazati i pomoću kojih se istražuju. Metode su podjeljenje na citogenetičke (in situ hibridizacija i fluorescentna in situ hibridizacija), imunohistokemijske (prepoznavanje ciljnih antigena pomoću određenih protutijela) i tehnike za vizualizaciju moždanog tkiva i aktivnosti moždanih stanica. Osim metoda...
-
-
Biokemijski mehanizmi u procesu učenja
-
Suzana Blažanović Učenje i pamćenje odnose se na različite aspekte istog neuroplastičnog fenomena: učenje je
indukcija s ponašanjem povezanih neuralnih promjena putem iskustva, a pamćenje je njihovo održavanje i
izražavanje u obliku promjene ponašanja. Biokemijski mehanizmi, koji su detaljno objašnjeni u nastavku,
temelj su i razvoj dugoročnog potenciranja (LTP) i učenja pasivnim izbjegavanjem (PAL) u mladom piliću.
Važnu ulogu u učenju i pamćenju imaju biološke molekule kao što su:...
-
-
Biologija i ponašanje sivog vuka (Canis lupus L.)
-
Ella Baus Sivi vuk (Canis lupus, L.) najveći je pripadnik porodice pasa (Canidae). Pokazuje ogromnu ekološku
fleksibilnost s obzirom na različita staništa sjeverne Zemljine polutke, od arktičke tundre do suhih područja
Bliskog istoka. Socijalna je životinja koja cijeli svoj život provodi u čoporu – lovi, podiže potomstvo i brani
svoj teritorij. Kao vrhunski predator ima vrlo važnu ulogu u očuvanju bioraznolikosti i ekosustava u kojem
živi
-
-
Biološke značajke kritično ugroženih vrsta danjih leptira u
fauni Hrvatske
-
Stela Glavić Leptire (Lepidoptera) ubrajamo među najbrojnije i najraznolikije skupine
životinja. Nažalost, pojačana urbanizacija, intenziviranje poljoprivredne proizvodnje kao i zarašćivanje
livadnih površina - najvažnijih staništa leptira - posljedično utječu na pad brojnosti leptira. Iz tih razloga,
izdvajamo osam kritično ugroženih vrsta danjih leptira unutar hrvatske faune svrstanih u četiri porodice.
Opstanak populacija leptira, posebno vrsta unutar roda Phengaris, ovisi o tipu...
-
-
Biološke značajke najsmrtonosnijih kukaca na Planetu
-
Gabrijel Mirković Budući da su najrasprostranjeniji i najbrojniji organizmi na Planetu kukci imaju nezamislivo veliki utjecaj na sve aspekte ljudskoga života. Iako se na spomen termina najsmrtonosnijih kukaca sama po sebi nameće misao da je riječ jedino o otrovnim vrstama u ovome je radu naglasak na onima koji su na toj listi zbog svoje vektorske uloge u prijenosu različitih oboljenja koji imaju izuzetno veliki i značajan javnozdravstveni utjecaj. U narednim su poglavljima opisani morfologija i...
-
-
Biološko suzbijanje biljnih bolesti
-
Snježana Brajković Ekološki pristup uzgoju raznih biljnih kulturasve se više primjenjuje u
poljoprivredite je biološko suzbijanje biljnih bolesti jedna od ključnih mjera za njegovu uspješnost. Biološka
kontrola je suzbijanje štetnih aktivnosti jednog organizma od strane jednog ili više drugih organizama
nazvanih prirodnim neprijateljima. U ovom radu su opisani različiti mehanizmi djelovanja biološkog
suzbijanja biljnih bolesti, kao što su antibioza, parazitizam i kompeticija. Opisani su načini...
-
-
Bioluminescencija kod životinja
-
Dunja Šimić Bioluminescencija predstavlja produkciju i emitaciju svjetlosti od strane živog
organizma, kao rezultat kemijske reakcije tijekom koje se kemijska energija pretvara u svjetlosnu. Životinje
koje posjeduju ovu sposobnost nazvane su svjetlećim ili luminescentnim životinjama te pripadaju različitim
životinjskim skupinama. U njih ubrajamo: praživotinje, spužve, žarnjake, rebraše, vrpčare, mekušce,
kolutićavce, rakove, stonoge, kukce, bodljikaše, žiroglavce, plaštenjake i ribe....
Paginacija
