| Abstract | Makrozoobentos čine vodeni beskralježnjaci veći od 500 µm, koji većinu svog života provode na ili u sedimentu.
Zajednica makrozoobentosa je osjetljiva na promjene okolišnih uvjeta, što se može uočiti u promjenama njihovog
sastava i strukture, radi čega se smatraju važnim bioindikatorom u kopnenim vodama. Ličinke trzalaca
(Chironomidae, Diptera) često su najbrojniji predstavnici makrozoobentosa jer su vrlo prilagodljivi i naseljavaju
sve tipove vodenih staništa. Uz to, ključna su komponenta hranidbenih mreža, indikatori su stanja i kvalitete
vodenih tijela. Krajem kolovoza te početkom rujna 2016. godine, provedeno je istraživanje u akumulacijama
„Jošava“ (srednja dubina 1 m) i „Pakra“ (srednja dubina 2,7 m). U svakoj akumulaciji, na dva lokaliteta, bentos je
uzorkovan ručnom mrežom okvira 25 cm x 25 cm, veličine pora 500 μm te su određeni fizikalno-kemijski
parametri vode (npr. koncentracija O2, pH, nitrati, KPK, TSS). U makrozoobentosu obje akumulacije pronađena
je najveća brojnost ličinki trzalaca. Uočene su i razlike u strukturi te zajednice, zbog različitih supstrata i
hirdomorfoloških uvjeta u vodenim tijelima, primjerice prisutnost jedinki roda Cricotopus zbog razvijenih
makrofita. Na lokalitetu Pakra-1 najbrojnije su dvije svojte potporodice Orthocladiinae: Cricotopus intersectus i
Cricotopus gr. sylvestris. U značajnom broju, na lokalitetu Pakra-2 pronađen je predstavnik potporodice
Chironominae Cladotanytarsus sp. Oba lokaliteta „Jošave“ karakterizira puno manja brojnost ličinki, nego u
„Pakri“, s najbrojnijim svojtama Glyptotendipes pallens agg. te Parachironomus gracilior. S obzirom na rezultate
izmjerenih okolišnih parametara vode te dobivene ocjene ekoloških stanja temeljem sastava makrozoobentosa,
utvrđen je antropogeni utjecaj na zajednice obje akumulacije. |
| Abstract (english) | Macrozoobenthos are aquatic invertebrates larger than 500 μm, which spend most of their lives in or at the bottom
substrate. The macrozoobenthos community is sensitive to environmental changes, which can be seen in changes of
their composition and structure. That is why they are considered to be an important bioindicator in freshwater
ecosystems. Chironomids larvae are often most abundant representatives of macrozoobenthos, crucial component
of food-webs and indicators of water quality. They are very adaptable and live in all types of aquatic habitats. At the
end of August and beginning of September 2016, benthos was sampled with a hand net (25 cm x 25 cm, 500 μm
mash) in two reservoirs, Jošava (medium depth 1 m) and Pakra (medium depth 2,7 m) at two locations. Also, we
analysed physico-chemical parameters of water (e.g. O2, pH, nitrates, COD, TSS). As we expected, the largest
number of Chironomids larvae was found. Also, differences in the community structure were observed due to
different substrates and hidromorphological conditions in aquatic ecosystems, for example the presence of genus
Cricotopus due to developed macrophytes. At Pakra-1, the most abundant taxa were Cricotopus intersectus and
Cricotopus gr. sylvestris (subfamily Orthocladiinae). Cladotanytarsus sp. (subfamily Chironominae) was found in
a significant number at the locality Pakra-2, while at both Jošava localities, we found much lower number of
individuals, with Glyptotendipes pallens agg. and Parachironomus gracilior as the most abundant taxa.
Environmental parameters and biological quality element macrozoobenthos indicate anthropogenic impact in both
reservoirs. |
