Pages

Bioluminiscencija dubokomorskih organizama
Bioluminiscencija dubokomorskih organizama
Tea Pandurović
Bioluminiscencija je sposobnost emisije svjetlosti od strane organizama, najčešće dubokomorskih, zahvaljujući kemijskoj reakciji oksidacije molekule koja emitira svjetlost – luciferina. Zbog specifičnih uvjeta zone mezopelagijala organizmi su razvili prilagodbe koje im olakšavaju opstanak, ujedno i brojne prilagodbe obzirom na bioluminiscenciju. Bioluminiscencija za dubokomorske organizme ima brojne funkcije, za neke i više od jedne u isto vrijeme. Još uvijek se ne zna točno što...
Bisfenol A u vodenim ekosustavima
Bisfenol A u vodenim ekosustavima
Tomislav Horvat
Mala vodena leća (Lemna minor L.) izložena je djelovanju bisfenola A u hranjivoj otopini. Uspoređeno je djelovanje BPA u koncentracijama od 10, 20, 50 i 100 mg/L. Tretman L. minor s BPA pokazao se toksičan za biljku, što je rezultiralo promjenama u prirastu broja biljaka, akumulaciji svježe mase, koncentraciji fotosintetskih pigmenata i proteina te aktivnosti antioksidacijskih enzima koji su ekotoksikološki molekularni biomarkeri za pojavu oksidativnog stresa. L. minor često se...
Bolest divljeg kestena (Aesculus hippocastanum L.)
Bolest divljeg kestena (Aesculus hippocastanum L.)
Marko Plander
Divlji kesten prirodno je rasprostranjen u juţnoj Europi, ali se zbog svojih karakteristika danas koristi kao ukrasno drvo u različitim sredinama u kojima je izloţen napadu patogena koji uzrokuju razne bolesti. Najčešći uzročnici bolesti divljeg kestena su: gljiva Guignardia aesculi, kestenov moljac miner Cameraria ohridella, bakterija Pseudomonas syringae pv. aesculi te gljiva Glomerella cingulata. Najčešći simptom bolesti koje uzrokuju patogeni je defolijacija. U svrhu zaštite...
Bolesti brijesta (Ulmus spp.)
Bolesti brijesta (Ulmus spp.)
Darijan Biloš
Rod Ulmus pripada porodici Ulmaceae te obuhvaća brojne listopadne drvenaste vrste. Na području Europe prirodno su rasprostranjene tri vrste: brijest vez (Ulmus laevis Pall.) te nizinski (Ulmus minor Mill) i gorski brijest (Ulmus glabra Huds.). Holandska bolest brijesta uzrokovana je fitopatogenim gljivama iz roda Ophiostoma. Vrsta Ophiostoma novo-ulmi danas je glavni uzročnik ove bolesti, a dijeli se na dvije podvrste O. novo-ulmi ssp. novo-ulmi i ssp. americana, koje se u prirodi...
Bolesti i štetnici pitomog kestena (Castanea sativa Mill.)
Bolesti i štetnici pitomog kestena (Castanea sativa Mill.)
Marija Jovanovac
Pitomi kesten (Castanea sativa) je listopadna drvenasta vrsta koja potječe iz Male Azije, a u Europi je rasprostranjena najviše u južnom dijelu te Sredozemlju. Ova vrsta je značajna u šumskim ekosustavima, ali se i uzgaja zbog jestivog ploda te kao ukrasno drvo. Najčešći uzročnici bolesti pitomog kestena su fitopatogena gljiva Cryphonectria parasitica koja uzrokuje rak kore pitomog kestena, vrste iz roda Phytophtora koje uzrokuju tintnu bolest te osa šiškarica (Dryocosmus...
Braničevke (Diptera: Simuliidae) županjske Posavine
Braničevke (Diptera: Simuliidae) županjske Posavine
Natalija Džojić
Ova studija prikazala je faunističku raznolikost braničevki (Diptera: Simulidae) na području županjske Posavine. Jedinke porodice Simuliidae imaju važnu ulogu u vodeno prehrambenom lancu te u razgradnji organskih tvari, a također je to porodica agresivnih ektoparazita. Abiotički i biotički čimbenici određuju spektar vrsta braničevki pa time i bioraznolikost unutar svakog staništa.U ovom istraživanju determinirane su dvije vrste braničevki: Simulium (Wilhelmia)balcanicum...
Briga za mlade kod životinja
Briga za mlade kod životinja
Magdalena Lučić
Razvitak brige za mlade pruža mladima veću šansu za preživljavanje iako zahtjeva puno energije i vremena. Postoji nekoliko tipova brige za mlade, svaki je specifičan i prilagođen pojedinoj vrsti. Kod većine ptica prevladava monogamija jer oba roditelja mogu nahraniti dvostruko više mladih nego jedan roditelj, i mužjak i ženka će povećati svoj reproduktivni uspjeh tako što će zajedno brinuti za mlade. U sisavaca ženke su još više predodređene brinuti za mlade, pa...
CITOSKELET NEURONA U MIŠEVA S NEDOSTATKOM B-SERIJE GANGLIOZIDA
CITOSKELET NEURONA U MIŠEVA S NEDOSTATKOM B-SERIJE GANGLIOZIDA
Adrian Kuzmanović
Učinjena su histološka bojanja koronalnih prereza mozgova miševa s isključenim St8sia1 genom (KO) i miševa divljeg tipa (WT) kako bi se utvrdila tkivna raspodjela niza tvari unutar Cornu ammonis (CA) i Gyrus dentata (DG) regija hipokampusa. Analizom rezultata uočena je smanjena vaskularizacija CA3 regije hipokampusa miševa KO skupine u odnosu na miševe WT skupine. Nije uočena statistička značajna razlika u mitohondrijskoj aktivnosti između dvije skupine miševa. Manji intenzitet...
CRISPR/Cas9 tehnologija: značenje i primjena
CRISPR/Cas9 tehnologija: značenje i primjena
Ena Dumančić
Tehnologija CRISPR/Cas9 je alat genetičkog inženjerstva. Sam sustav je otkriven u imunosnom sustavu bakterija te je prilagođen za primjenu u biljnim i životinjskim stanicama uključujući i čovijeka. Şustav se sastoji od dvije domene, preoteina Cas9 koji sadrži NHN i RuvC domene za iskrivljenje ciljane DNA i gRNA koja dovodi protein Cas9 do ciljanog mjesta na DNA. Sustav izaziva dvolančane lomove na DNA koji se dalje popravlja mehanizmom prirodno urođenom stanici. Tehnologija...
Celomociti gujavica - karakteristike, funkcija i primjena u istraživanjima
Celomociti gujavica - karakteristike, funkcija i primjena u istraživanjima
Lucija Sara Kovačić
Gujavice su mali, detritovorni beskralježnjaci koji pripadaju koljenu kolutićavaca (Annelida). Celomociti čine imunološke stanice gujavica. One su mezenhimskog podrijetla i sastavni su dio celomske tekućine. Zbog manjka usuglašenosti, postoje više različitih načina na koje se celomociti mogu podijeliti. Unatoč manjku ujednačene podjele, celomociti pokazuju karakteristike kao što su proliferacija, termoadaptabilnost, regeneracija, fluorescencija, preživljavanje u uvjetima...
Cijanobakterije kao ubikvisti
Cijanobakterije kao ubikvisti
Matea Plešić
Cijanobakterije ili modro-zelene alge su najstarija skupina fotoautotrofnih organizama na Zemlji. Poznato je oko 2000 vrsta svrstano u 150 rodova. Njihov talus može biti jednostaničan, kolonijalan ili višestaničan. Primarna staništa cijanobakterija su vodeni ekosustavi, ali mogu obitavati i izvan vode. Zapanjujuća je njihova sposobnost naseljavanja ekstremnih staništa, kao što su polarna područja, pustinje, vrući izvori te gole kamene podloge. Cijanobakterije su ubikvisti koji...
Cijanotoksini  - izvori, vrste, metode istraživanja
Cijanotoksini - izvori, vrste, metode istraživanja
Ivana Skuzin
Cijanobakterije i njihovi sekundarni metaboliti, cijanotoksini, predstavljaju problem globalnih razmjera zbog velikog utjecaja na zdravlje i kvalitetu života ljudi, ali i drugih organizama. Visoke temperature i povećana eutrofikacija voda pogoduju cvjetanju cijanobakterija prilikom kojeg dolazi do sinteze štetnih cijanotoksina. U radu su opisane najvažnije vrste cijanotoksina te njihovi izvori, karakteristike, toksično djelovanje na organizme, ekologija, putevi intoksikacije i metode...

Pages