Abstract | Makrozoobentos čine beskralježnjaci koji veći dio životnog ciklusa provode na ili u sedimentu, a veći su od 500 µm.
Zbog svoje mogućnosti prilagodbe, jednu od najdominantnijih skupina makrozoobentosa slatkovodnih staništa čine
ličinke trzacala (Diptera, Chironomidae), a prisutni su u svim tipovima vodenih staništa. U močvari Palud te četiri
bare u Istarskoj županiji 16. ožujka 2019. izmjereni su fizikalno-kemijski parametri vode (temperatura, salinitet,
prozirnost, zasićenost O2 i određen je BPK 5) te je grabilom površine 0,029 m2 uzorkovan sediment. U sedimentu je
određen postotak suhe i organske tvari. Iz sedimenta su izolirane i prebrojane jedinke makrobeskralježnjaka, a ličinke
trzalaca determinirane su do najniže moguće taksonomske kategorije. Zabilježni su predstavnici 12 taksonomskih
skupina: Bivalvia, Oligochaeta, Araneae, Hydrachnidia i Copepoda te kukci skupina: Chironomidae,
Ceratopogonidae, Coleoptera, Ephemeroptera, Odonata, Plecoptera i Heteroptera. U makrozoobentosu svih staništa
prevladavale su ličinke trzalaca osim u bari Pili, gdje su prevladavale ličinke komarčića (Ceratopogonidae).
Zabilježeno je 11 svojti ličinki trzalaca koji pripadaju trima potporodicama (Tanypodinae, Orthocladiinae i
Chironominae). Najbrojnije su bile svojte Chironomus salinarius, Chironomus plumosus agg. i Tanypus vilipennis.
Temperatura vode, zasićenost kisikom i salinitet utvrđeni su kao parametri koji najznačajnije utječu na sastav
makrozoobentosa. Također je zabilježeno povećanje broja svojti makrozoobentosa smanjenjem organske tvari u
sedimentu. Utvrđeno je da su povećanjem saliniteta vode u sedimentu prisutne halotolerantne i halofilne vrste poput
Chironomus salinarius u močvari Palud. S obzirom na oskudna istraživanja te važnost bara kao izvora bioraznolikosti
i zanimljivu strukturu makrozoobentosa te zajednice trzalaca, važno je nastaviti i proširiti ovakva istraživanja. |
Abstract (english) | Macrozoobenthos are invertebrates which spend most part of their life cycle in or near the bottom substrate and are
larger than 500 µm. Because of their ability to adapt, Chironomidae (Diptera) larvae represent one of the most
abundant groups of macrozoobenthos in freshwater habitats, but can also be found in all types of aquatic habitats. On
March 16th 2019, physico-chemical parameters of water were analysed (temperature, salinity, transparency, O2
saturation and BOD 5) and sediment was sampled with a Van Veen sampler of 0,029 m2 in the swamp Palud and 4
Istrian ponds. A percentage of dry and organic matter in the sediment was calculated. Macrozoobentos individuals
have been isolated and counted, and chironomid larvae were determined to the lowest possible taxonomic category.
We recorded representatives of 12 taxa groups: Bivalvia, Oligochaeta, Araneae, Hydrachnidia and Copepoda, and
Insecta representatives: Chironomidae, Ceratopogonidae, Coleoptera, Ephemeroptera, Odonata, Plecoptera and
Heteroptera. Chironomid larvae dominated the macrozoobenthos of all habitats, except the pond Pili, where the most
abundant family was Ceratopogonidae. Eleven chironomid taxa were recorded which belong to three subfamilies
(Tanypodinae, Orthocladiinae and Chironominae). Most abundant were Chironomus salinarius, Chironomus
plumosus agg. i Tanypus vilipennis. Water temperature, oxygen saturation and salinity were found to have the most
influence on community structure. It has also been noticed that with the decrease of organic matter in the substrate,
there is an increase in the macrozoobenthos diversity. The increase of the salinity is evidently supporting the presence
of halotolerant and halophilic species, like Chironomus salinarius in the Palud, whilst the freshwater species were
absent. The lack of data and the importance of ponds as biodiversity hot-spots which support the development of such
interesting communities, emphasize the importance of continuing and expanding this kind of research. |