Dnevni unos selena (Se) kroz prehranu najčešće je odraz njegove prisutnosti u tlu odreĎenog područja. Zbog velike zastopljenosti područja siromašnih Se, sve je veći broj oboljelih od malnutricije, koja se može spriječiti biofortifikacijom usjeva i različitim dodacima prehrani. Danas su na tržištu dostupni različiti preparati pšenične trave (mladi izdanci pšenice stari 6-10 dana) koji se zbog svoje velike nutritivne vrijednosti koriste kao dodatak svakodnevnoj prehrani. Zbog velike važnosti Se za zdravlje čovjeka, i biljaka kao glavnog izvora ovog esencijalnog mikronutrijenta cilj je ovog istraživanja bio uzgojiti pšeničnu travu (Triticum aestivum L., sorta Kraljica) obogaćenu Se. Kako asimilacija Se može utjecati na različite metaboličke putove, cilj je takoĎer bio odrediti utjecaj različitih kemijskih oblika Se (selenata i selenita) u rastućim koncentracijama na nutritivnu vrijednost pšenične trave. Kao pokazatelji nutritivne vrijednosti mjereni su koncentracija vitamina C, koncentracije klorofila i karotenoida, sadržaj topljivih fenola, sadržaj proteina, ukupnih šećera i količina celuloze (vlakana), te ukupna antioksidacijska aktivnost. Tretmani selenatom i selenitom značajno su povećali količinu Se u izdancima pšenice ovisno o primijenjenoj koncentraciji, s tim da su količine Se bile znatno veće pri tretmanu selenatom. Selenat kao i selenit neznatno su ili uopće nisu utjecali na većinu mjerenih parametara nutritivne vrijednosti, osim u slučaju antioksidcijske aktivnosti gdje su oba tretmana uzrokovala njeno povećanje. Stoga, mladi izdanci pšenice obogaćeni Se zbog svoje velike nutritivne vrijednosti obećavajući su dodatak prehrani te bi mogli pridonijeti riješenju problema malnutricije.